Da li sreća zaustavlja kognitivno opadanje?

Sreća, tačnije osećaj sreće, zaustavlja kognitivno opadanje, tvrde naučnici. Kažu da je ovo veoma značajan nalaz jer se na osećaj sreće može uticati odgovarajućim politikama. Još samo da postoji politička volja za to…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Zadovoljstvo svojim životom usporilo je kognitivno opadanje kod kod starijih Kineza. Ovo su rezultati nedavno objavljenog 12-godišnjeg istraživanja.

Naučnici su otkrili da su izgledi za razvoj kognitivnih oštećenja, poput demencije, manji kod onih osoba koje se bolje psihički osećaju. Već su neka prethodna istraživanja izvestila o pozitivnom uticaju dobrog psihičkog stanja na kognitivne funkcije. Ispitanici tih istraživanja su, međutim, kratko vreme praćeni. To može dovesti do potcenjivanja značaja veze između psihološkog stanja i kognitivnih promena.

Važno pitanje javnog zdravlja u društvima koja stare jeste pitanje boljeg poznavanja kognitivnog opadanja. Lidija Li, koautorka istraživanja sa Mičigenskog univerziteta objašnjava da nalazi ovog istraživanja imaju važne implikacije. Oni mogu imati uticaj na politiku i prakse u vezi sa pružanjem podrške građanima u očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj životnoj dobi. Naime, autori istraživanja naglašavaju da se na psihološko blagostanje može uticati, te samim tim se omogućava i uticaj na očuvanje kognitivnih funkcija.

Pored toga, poboljšanje psihološkog zdravlja starijih ne samo što utiče na poboljšanje njihovog kvaliteta života, već može smanjiti i troškove koji nastaju u vezi sa brigom o osobama sa kognitivnim oštećenjem.

12-godišnje istraživanje

Naučnici su za ovo istraživanje koristili podatke kineskog longitudinalnog ispitivanja o zdravoj dugovečnosti. Uzorak je obuhvatao više od 9.500 ispitanika starih 60 i više godina koji na početku ispitivanja 2002. godine nisu patili od kognitivnih smetnji. U periodu od 2002. do 2014. godine, ispitanici su intervjuisani pet puta.

Kod oko 2.640 ispitanika tokom jednog od intervjua koji su usledili zabeleženo je kognitivno oštećenje. Broj se vremenom povećavao sa 11 odsto zabeleženih slučajeva tokom perioda od 2002. do 2005. do novih 13,3 odsto u periodu od 2011. do 2014. godine.

Da bi se procenilo njihovo psihičko stanje, ispitanici su odgovarali na pitanja o svom optimizmu, savesnosti, usamljenosti, samopoštovanju i drugim činiocima. Pričali su, takođe, o tome kakvu socijalnu podršku dobijaju, poput posete porodice i prijatelja, kao i o svom zdravstvenom stanju.

Iako je istraživanje bilo u potpunosti usredsređeno na kinesko stanovništvo, autori smatraju da nema razloga da se nalazi ne primene i na druge rasne, etničke ili geografske grupe.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu „Journal of Aging and Health„.

Izvor: University of Michigan
Fotografija: :Danie Franco sa Unsplash