Članovi SANU u proseku su stari 73 godine

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) ima 96 redovnih, 31 dopisnog člana i 11 članova van radnog sastava. Među redovnim članovima se nalazi 10 žena, među dopisnim četiri, a van radnog sastava su dve pripadnice lepšeg pola.

Osnivanjem Društva srpske slovesnosti (DSS) 7. novembra 1841. počinje istorija SANU. Već januara 1864. godine je suspendovan rad ovog Društva, da bi 29. juna iste godine bilo osnovano Srpsko učeno društvo (SUD). Osnovni zadatak rada SUD bio je tema sporova među njegovim članovima. Prosvećivanje naroda bio je osnovni zadatak liberala, dok se naučni rad uzimao kao polazna tačka konzervativaca.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Usled razlika koje su bile nepomirljive, osniva se Srpska kraljevska akademija (SUD) 1886. godine. I poredtoga, Srpsko učeno društvo nastavlja da postoji sve do 1892. godine kada se spaja sa Srpskom kraljevskom akademijom. Četiri stručne akademije su činile SKA: akademije umetnosti, akademije prirodnih nauka, akademije društvenih nauka i akademije filozofskih nauka. Zvaničan naziv akademije je posle Drugog svetskog rata promenjen u Srpska akademija nauka. Naziv se menja još jednom 1960. godine u Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) koji ostaje do danas.

Podela na odeljenja je zamenila podele na stručne akademije. Danas ih je ukupno osam i to su: Odeljenje za matematiku, fiziku i geonauke, Odeljenje hemijskih i bioloških nauka, Odeljenje tehničkih nauka, Odeljenje medicinskih nauka, Odeljenje jezika i književnosti, Odeljenje društvenih nauka, Odeljenje istorijskih nauka i Odeljenje umetnosti.

Obavljanje delatnosti SANU je raspoređeno na njeno sedište u Beogradu, na ogranke SANU u Novom Sadu i Nišu, na jedinice SANU van njenog sedišta (u Sremskim Karlovcima) i u Centru za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Kragujevcu. Skupština, Predsedništvo, Izvršni odbor i predsednik su organi upravljanja akademije.

Akademija postoji već 180 godina, a ukupan broj članova akademije (redovnih, dopisnih, počasnih, inostranih i članova van radnog sastava) za taj period iznosi 1.481. Članica, odnosno osoba ženskog pola koje su pristupale članstvu, bilo je tačno 47.

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) ima 96 redovnih, 31 dopisnog člana i 11 članova van radnog sastava. Među redovnim članovima se nalazi 10 žena, među dopisnim četiri, a van radnog sastava su dve pripadnice lepšeg pola.

Situacija je sledeća kada se radi o pojedinačnim odeljenjima: Odeljenje za matematiku, fiziku i geonauke – 17 redovnih, pet dopisnih, jedan van radnog sastava; Odeljenje hemijskih i bioloških nauka – 14 redovnih, četiri dopisna, pet van radnog sastava; Odeljenje tehničkih nauka – devet redovnih, tri dopisna; Odeljenje medicinskih nauka – 20 redovnih, četiri dopisna, tri van radnog sastava; Odeljenje jezika i književnosti – 14 redovnih, četiri dopisna, jedan van radnog sastava; Odeljenje društvenih nauka – pet redovnih, dva dopisna; Odeljenje istorijskih nauka – devet redovnih, pet dopisnih, jedan van radnog sastava; Odeljenje umetnosti – osam redovnih, četiri dopisna.

Starost najmlađeg akademika je 49 godina, a najstarijeg 96 godina. Prosek godina svih članova akademije je 73 godine, dok je jedna četvrtina članova mlađa od 65 godina.

U periodu od 2000. do 2018. godine je organizovano sedam izbornih turnusa, a po ciklusu je primano prosečno 17 novih akademika (odnosno dopisnih članova). Faktički, 2000., 2006. i 2012. po 13 članova, 2015. i 2018. izabrano je po 14 članova, 2009. je taj broj iznosio 20. Rekordan broj članova je primljen 2003. godine i iznosio je 29 članova.

Izvor: Politika
Fotografija: commons.wikimedia