Početna Magazin Godine Ekonomija Britanske kompanije se muče da održe svoje penzijske planove

Britanske kompanije se muče da održe svoje penzijske planove

Britanske kompanije se muče da održe svoje penzijske planove

Iako deluje da su problemi u finansiranju britanskog penzionog sistema, koji je donekle i različit od srpskog, daleko od nas, u suštini, nema neke velike razlike. U istom smo, globalnom loncu. Bliže smo rešenju ako problem sagledamo sa svih strana. Zato vam prenosimo tekst Wall Street Journal-a uz osnovna objašnjenja

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Royal Mail* pokušava da smisli kako da nastavi sa uplaćivanjem doprinosa u penzijski fond svojih radnika. Poštanska služba Velike Britanije procenjuje da je potrebno da u fond uplaćuje više od jedne milijarde funti svake godine počev od aprila 2018, što je mnogo više od 292 miliona funti priliva sredstava koje je ostvarila tokom 2016. fiskalne godine.

Ova kompanija je jedna od mnogih britanskih koja se muči sa finansiranjem svog penzijskog plana koji podrazumeva definisana ulaganja i definisane isplate.**

Prinosi od obveznica niži od očekivanog nakon Bregzita prošlog juna samo su doprineli britanskom penzijskom deficitu koji je porastao do 560 milijardi funti, što je za 90 milijardi više nego prethodne godine, kako se navodi u PwC izveštaju objavljenom početkom januara 2017. godine. Jaz u finansiranju je najveći otkad je PwC počela praćanje 2012. godine.

U SAD, procenjeni penzijski deficit (kod S&P 1500) kompanija sa definisanim davanjima i isplatama iznosi 408 milijarde dolara, više nego 2015. godine kada je iznosio 404 milijarde dolara.

Bregzit je imao najveći kratkoročni uticaj na penzijske deficite u 2016. godini, što je rezultiralo u jednodnevnom povećanju od 80 milijardi funti. Odluka Banke Engleske da smanji kamatne stope na 0,25 odsto i da ponovo pokrene kvantitativno popuštanje u avgustu, takođe je doprinelo rastu penzijskog deficita.

Jaz je nastao i usled nekih dugoročnih činilaca, takođe. Dejvid Elis, savetnik za penzsijko osiguranje u Mercer Ltd, kaže da britanski penzijski fondovi nisu imali koristi od poslednjih skokova na berzi jer su svoje akcije prebacili u obveznice britanske države ili korporativne obveznice.

U narednom periodu, nije sigurno da će preduzeća uspeti da premoste jaz. Kompanije sa definisanim penzionim davanjima i siplatama garantovale su određenu visinu isplata svojim članovima. Ovim je teret promenljive kamatne stope, prinosa od akcija i obveznica, kao i teret inflacije, stavljen na preduzeća, a ne na zaposlene.

Očekivani budući prihod igra veliku ulogu u izračunavanju penzionih deficita, kaže Radž Moudi, generalni direktor penzijskog sektora u PwC-u. PwC izveštaj obuhvata skoro sve od oko 6.000 definisanih penzionih planova u Britaniji, uključujući i one lokalnih filijala međunarodnih kompanija. Ovaj iznos čini oko jedne trećine nacionalnog bruto domaćeg proizvoda.

Ovakvi deficiti penzionih planova čine ogroman teret u bilansima stanja ovih kompanija.

„Finansijski direktori žele stabilne finansije. Veliki penzijski planovi sa definisanim davanjima i isplatama u tom smislu ne pomažu uopšte“, kaže Džon Tauner iz osiguravajuće kompamije Legal&General Group PLC.

Problem neće biti skoro rešen budući da se britanske kompanije bore kako bi uspostavile ravnotežu između kratkoročnih interesa svojih akcionara i svojih dugoročnih obaveza prema penzijskom fondu. Ukupan iznos tih obaveza je 2,04 biliona funti, od čega se samo 1,48 bilion trenutno finansira.

Jedno istraživanje je pokazalo da su prošle, 2016. godine, kompanije izdvajale pet puta više za dividende nego za penzijske doprinose. Jedna trećina ovih preduzeća mogla bi da reši svoje penzijske deficite kada bi smanjila isplate akcija.

„Ako kompanije ne posvete pažnju svojim dugoročnim penzijskim obavezama, one će tokom vremena uticati na cenu akcija“, kaže Moudi.

Sve više preduzeća onemogućava pristup svojim penzijskim planovima definisanih davanja i isplata novim članovima ili te planove kompletno gasi. Neke kompanije su planove predale na upravljanje osiguravajućim kompanijama, čime su skinule veliki teret sa svojih bilansa stanja. Ovo, međutim, ne rešava problem nasleđa iz prošlosti.

Što se tiče britanske pošte, ona je obelodanila loše izglede svog penzijskog plana.

„Veoma nam je žao što smo morali da obavestimo članove našeg plana da on uskoro neće biti dostupan“, saopštila je ova kompanija.

Uprkos činjenici da ovaj penzijski plan sa 90.000 članova trenutno ostvaruje suficit, Royal Mail predviđa da će on nestati do 2018. godine.

„Suficit će nestati, pretvarajući se ili u nulu ili u deficit“, rekao je potparol kompanije. Ova kompanija predlaže prebacivanje svih trenutno zaposlenih, kao i penzionera na plan sa definisanim doprinosima počev od aprila 2018. godine.


* Royal Mail je britanska kraljevska poštanska služba koja postoji od 1516. godine.


** U britanskom sistemu (kao i u američkom) treba razlikovati „Defined Benefit Plan“ i „Defined Contribution Plan„.

U oba slučaja, preduzeća su ta koja se odlučuju za vrstu penzijskog plana koju će ponuditi svojim radnicima, a sa druge strane, vrsta penzionog plana koju preduzeće nudi, igra ulogu i prilikom odlučivanja budućih kadrova da apliciraju za radno mesto u određenoj kompaniji.

Defined Benefit Plan (plan definisanog doprinosa i isplate) ima definisane doprinose, ali i definisane predviđene isplate radnicima nakon penzionisanja. Kompanija se obavezuje da izdvaja za svakog radnika u penzijski fond iz koga će mu se isplaćivati penzija čija visina zavisi od godina staža radnika i visine plate.

Defined Contribution Plan (plan definisanog doprinosa) nema definisane isplate, a doprinosi su definisani trenutnim poslovanjem preduzeća. Dakle, ako je godina loša, nema garancija da će poslodavac uplatiti određenu sumu novca u fond. Visina penzije je teško predvidljiva.

Sve više kompanija u Britaniji (kao u pomenutom slučaju Royal Mail-a) i SAD prelazi sa Defined Benefit Plan na Defined Contribution Plan. To dodatno povećava nesigurnost starosti u budućnosti.


Mogu vas zanimati i tekstovi: