Početna Magazin Godine Ekonomija Besplatnim obrazovanjem do boljih radnih mesta

Besplatnim obrazovanjem do boljih radnih mesta

Besplatnim obrazovanjem do boljih radnih mesta

Plate slabije obrazovanih radnika u SAD danas, manje su nego njihovih kolega pre 40 godina. Obamin plan besplatnih koledža ima za cilj da većem broju ljudi pruži priliku da steknu bolje startne pozicije za ulazak na tržište rada.

Prema statističkim podacima koje je 9. januara 2015. godine objavilo ministarstvo rada, američka ekonomija beleži najveći rast poslova još od 1999. godine (tj. od vremena dot.com ere – ekspanzije internet tehnologija).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Samo u decembru 2014. godine Amerika je stvorila dodatnih 252.000 radnih mesta. To jeste dobra vest za ovu zemlju, ali ona krije i surovu realnost.

Naime, poslodavci zapošljavaju više ljudi, ali zarade ostaju nepromenjene. Činilo se da plate u decembru rastu, ali su zapravo novembarske procenjene na manje pa nova statistika pokazuje da su zapravo decembarske bile manje.

– Ovo je zagonetka i ekonomisti pokušavaju da je shvate. Gledano kroz istoriju, kada nezaposlenost padne na minimum (npr. 5,6% u decembru 2014), povećana tražnja za radnicima podiže plate. Ovoga puta to se ne dešava – kaže Harry Holzer, bivši glavni ekonomista u ministarstvu rada.

– Kako je moguće da ne vidimo rast, makar usklađen sa inflacijom? Pravi odgovor je verovatno da postoji mnogo nemara na tržištu rada – dodaje on.

Drugim rečima, nezaposlenost nije više dovoljan pokazatelj stanja. Mnogi radnici su prestali da rade ili nisu zaposleni na puno radno vreme, ali to pomenuta statistika nezaposlenosti ne prepoznaje.

Većina se slaže da će, ako se zapošljavanje nastavi, u nekom trenutku plate porasti, ali, pravo pitanje jeste – koliko tačno?

Holcer kaže da su tokom tri decenije posle Drugog svetskog rata plate rasle ubrzano, pa su u tom periodu plate prosečnog radnika udvostručene.

Od početka 1970-ih priča je poprimila drugi tok. Od 1973. godine do danas, kada se uračuna inflacija, plate su porasle za svega 20 odsto. To znači – pet puta manje za poslenje četiri decenije nego u odnosu na tri decenije pre toga.

Dodatno, plate radnika sa srednjim obrazovanjem u poslednjih nekoliko decenija zapravo su niže nego ranije. Tako današnji radnik zarađuje manje nego njegov kolega pre 40 godina. Holcer ističe da je to pojava sa kojoj američka ekonomija nije ranije imala iskustva.

Dugoročno, stručnjaci smatraju da Americi treba bolje obrazovana i specijalizovana radna snaga za bolje plaćene poslove.

U tom svetlu neki pozdravljaju odluku predsednika Baraka Obame da državni koledži postanu besplatni. Oni podsećaju da je Amerika odlučila da otvori besplatne srednje škole pre jednog veka što tada nije bilo uobičajeno, ali da je to dalo dugoročne prednosti za državu, piše NPR.

Komentar Penzina: Za to vreme u Srbiji, besplatno obrazovanje biva potisnuto ekonomskom računicom zasnovanom na godini dana – jednoj generaciji đaka.