Početna Magazin Godine 9 načina da se smanji rizik od Alchajmera

9 načina da se smanji rizik od Alchajmera

9 načina da se smanji rizik od Alchajmera

Alchajmer i druge vrste demencije plaše i zato što mnogo toga ne znamo o njima, a znamo da svako od nas može da oboli od njih. Na prevenciji se, međutim, ne radi dovoljno, a postoje načini da promenom životnih navika znatno smanjimo procenat rizika. Koji su to faktori rizika na koje možemo uticati 

 Fotografija iz teksta: Bake rokaju (foto galerija)

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Postoje mnogobrojni faktori rizika kada je u pitanju Alchajmerova bolest, a mnoge od njih ni stručnjaci ne razumeju u potpunosti. Ova bolest i mogućnost da ćemo oboleti od nje, većinu ljudi plaše, ali je na neki način utešno to da je identifikovano oko 20 faktora rizika koje možemo sprečiti ili preokrenuti i time smanjiti rizik od oboljevanja.

Dr Đin-Tai Ju i njegove kolege sa Odeljenja za neurologiju Kalifornijskog univerziteta uradili su meta-analizu 323 naučna rada koja su se bavila otkrivanjem faktora rizika i/ili proučavanjem mogućnosti menjanja tih faktora. Identifikovali su devet faktora koji doprinose oko 66 odsto slučajeva Alchajmerove bolesti širom sveta.

Budući da su ove vrste istraživanja opservacione (na primer, niko ne proučava nivo obrazovanja tako što jednu grupu ljudi pošalje na fakultet, a drugoj zabrani upis i onda upoređuje koliko je u kojoj grupi bilo slučajeva demencije), ne može se sa sigurnošću reći da je mentalno zdravlje zagarantovano ako promenimo svoje navike.

Ali, dok čekamo da nauka napreduje i da se izvrše nova istraživanja, sigurno je da će nam zdrave promene koristiti, a u svakom slučaju – neće škoditi. Stručnjaci napominju da je verovatno uticaj ovih promena značajan onda kada ih sprovedemo više, a ne samo jednu.

„Uravnotežena ishrana sama po sebi verovatno neće smanjiti rizik od kognitivnog opadanja u poznijim godinama. Kombinacija svih ovih životnih izbora koji su zdravi za vaš mozak, održaće vas zdravim“, objašnjava dr Heder Snajder iz Alzheimer’s Association.

Portal Prevention je preneo koji su to faktori rizika za nastanak Alchajmera koje je meta-analiza tima dr Jua otkrila i šta možemo da učinimo kako bismo ostali zdravi.

1. Gojaznost, naročito u srednjem životnom dobu

Svi znaju da je gojaznost loša za opšte zdravstveno stanje čoveka. Kada je u pitanju zaštita pamćenja, gojaznost može biti pokazatelj da se ishrana te osobe u velikoj meri sastoji od šećera i prerađene hrane, a ne od namirnica koje pogoduju zdravlju mozga, kao što je slučaj sa onima koje su sastojci mediteranske ishrane. Upravo ta zdrava ishrana može da smanji rizik od razvitka Alchajmerove bolesti za do 50 odsto.


Tekstovi o Alchajmerovoj bolesti i ishrani:


Možda je gojaznost znak sedelačkog načina života, a zna se da ljudi koji počnu da se bave fizičkom aktivnošću mogu da dožive porast u oblastima mozga vezanim za pamćenje čak i u 70-im godinama života, kaže Dimirijus Maraganor, neurolog iz Čikaga.

Takođe, moguće je da postoji nešto vezano za gojaznost što nezavisno šteti zdravlju mozga, a što naučnici još nisu otkrili.

Šta se može učiniti?

Dovedite svoje telo do zdrave telesne težine i potrudite se da je zadržite. To je jednostavan zaključak, ali ga često nije baš tako lako sprovesti. Iako ni pothranjenost ne valja (o tome možete čitati dalje u tekstu), ne postoji razlog da se čovek ne trudi da tokom celog života održava zdravu telesnu težinu.

2. Pothranjenost

Sa druge strane, nije dobro biti ni pothranjen, mada naučnici još nisu otkrili zbog čega to negativno utiče na zdravlje mozga. Moguće je da Alchajmerova bolest i krhkost potiču iz zajedničkog uzroka. Krhkost je možda fizički simptom Alchajmerove bolesti koji se pojavljuje pre primetnih problema sa pamćenjem.

Šta se može učiniti?

Ako je to u pitanju (da je pothranjenost simptom Alchajmera), krhkost onda ne možemo preduprediti zdravom ishranom i vežbama (ali vam je i jedno i drugo potrebno za zdravlje mozga). Ako osoba postaje sve više krhka zato što zaboravlja da jede ili ne može da vodi računa o sebi, demencija je možda već uznapredovala.

Ali krhkost može takođe biti znak da su drugi faktori u pitanju, kaže dr Maraganor. Možda osoba ima problema sa finansijama ili ne prima dovoljnu socijalnu pomoć i zato nije u mogućnosti da dobro jede.

3. Bolest karotidnih arterija

Kada se nakupe naslage (plak) unutar karotidnih arterija koje idu duž naših vratova, krv teže stiže do mozga. Sasvim je jasno da, bilo gde u telu, ograničen protok krvi predstavlja problem, ali u karotidnim arterijama on može značiti oštećenje i smrt za ćelije mozga.

Šta se može učiniti?

U ozbiljnim slučajevima, možda mora da se izvrši operacija kako bi se otvorile začepljene karotidne arterije. U drugim slučajevima, postoje lekovi koji pomažu čišćenju začepljenja i sprečavanju šloga (antiagregacioni lekovi).

Međutim, mnogi ljudi mogu da kontrolišu bolest karotidnih arterija pomoću klasičnog arsenala zdravih navika: zdrava ishrana, održavanje normalnih nivoa holesterola i krvnog pritiska, fizička aktivnost i prestanak pušenja.

4. Visok krvni pritisak

Kao i bolest karotidnih aretrija, tako i visok krvni pritisak može da ošteti krvne sudove što onda utiče na dotok i protok krvi u mozgu.

Šta se može učiniti?

Proveravajte svoj krvni pritisak, savetuje dr Maraganor. Standardni savet jeste da se pritisak održava ispod 140/90. Američki Nacionalni instituti za zdravlje trenutno proučavaju da li spuštanje krvnog pristiska na još niži nivo može značajnije da popravi zdravlje mozga.

5. Niži nivo obrazovanja

Mozak je kao mišić. Ako ga ne koristite, ostajete bez njega“, objašnjava dr Dimitrijus Maraganor. Ali, za razliku od stomačnih mišića koje možemo ponovo zategnuti onda kada primetimo da ih gubimo, ako počnemo da gubimo vijuge, možda ih nikada nećemo povratiti.

Učenje stvara nove veze u mozgu. Sticanje novog znanja primorava mozak da održava te veze. „Ako ne koristite mozak, više ste podložni procesu koji se skoro uvek javlja sa starenjem mozga“, kaže dr Maraganor.

Šta se može učiniti?

Obrazovanje je faktor na koji se može uticati. Što više obrazovanja, to je manji rizik od Alchajmerove bolesti. Malobrojni su oni koji mogu da ostave sve i da se upišu na fakultet, jednom kada su završili sa školovanjem. Međutim, postoje drugi načini da se nastavi sa aktivnim korišćenjem mozga i u slobodno vreme. Časovi plesa, učenje stranog jezika, učenje sviranja gitare… Postoje načini, kad postoji volja.

6. Depresija

Iako su brojna istraživanja dokazala vezu između depresije i povećanog rizika od Alchajmera, nije sasvim jasno šta se dešava u mozgu depresivne osobe što dovodi do povećanja rizika.

Moguće je da povlačenje u sebe i društvena izolacija, koji se ponekad dešavaju kao rezultat depresije, dovode do toga da se mozak te osobe ne podstiče u dovoljnoj meri, kaže Dimitrijus Maraganor.

Ili, kako misli dr Snajder, promene u mozgu koje se povezuju sa Alchajmerovom bolešću zapravo izazivaju depresiju.

Šta se može učiniti?

Simptome treba držati pod kontrolom, kaže dr Snajder, bilo terapijom, lekovima, promenama u načinu života ili kombinacijom svega ovoga. Cilj je da osoba sa depresijom ostane društveno i fizički aktivna. Ako oklevate da razgovarate o emotivnim ili mentalnim zdravstvenim problemima, setite se da je to važan korak u okviru šireg konteksta održavanja zdravlja vašeg mozga, poručuje dr Snajder.

7. Visok nivo homocisteina

Homocistein je aminokiselina koja se stvara prilikom procesa razgradnje proteina. Visoki nivoi homocisteina obično se nalaze u organizmu osoba koje konzumiraju velike količine crvenog mesa. Ova aminokiselina se povezuje za upalama, koje organizam mogu učiniti podložnijim kognitivnom opadanju, kaže dr Snajder.

Šta se može učiniti?

Dobar razlog za post – sredom i petkom ili makar petkom. Nevezano za bilo koju religiju, odredite makar jedan dan u nedelji kada nećete jesti meso. Ishrana bogata lisnatim zelenim povrćem, voćem i integralnim žitaricama izgleda da pomaže u održavanju nižeg nivoa homocisteina.

8. Dijabetes

U osnovi, dijabetes dovodi do promena na krvnim sudovima, što utiče na protok krvi u organizmu, te i na prokrvavljenost mozga.

Ali novija istraživanja sugerišu da možda Alchajmer nastaje kao rezultat insulinske rezistencije u moždanim ćelijama ili tzv. dijabetesa tipa 3, što može dovesti do toksičnog nagomilavanja proteina i izumiranja moždanih ćelija.

Šta se može učiniti?

Iako stalni nadzor može zvučati zamorno, izbegavanje komplikacija usled dijabetesa je od izuzetne važnosti. Dr Heder Snajder napominje kako treba sarađivati sa lekarom kako bi se ovo stanje držalo pod kontrolom.

9. Pušenje

Na vrhu liste svih opasnosti od pušenja, jeste i opasnost od oštećivanja pamćenja. Šteta koju pušenje pravi krvnim sudovima može da dovede do istog onog nakupljanja naslaga i sprečavanja protoka krvi kroz mozak kao i kod ljudi sa srčanim oboljenjima.

Šta se može učiniti?

Pa… Pogađajte.