Početna Magazin Godine Zašto „samo“ žene postaju superstogodišnjaci?

Zašto „samo“ žene postaju superstogodišnjaci?

Zašto „samo“ žene postaju superstogodišnjaci?

Među 53 živa superstogodišnjaka (110+ godina) za koje znamo, ima čak 51 žena – preko 95 odsto! Zapravo, nijedan drugi faktor nije tako značajan za ovoliku dugovečnost kao što je to pol osobe…

Kod većine sisara različiti polovi imaju prosečno različitu dužinu života. Ljudi su ovo kod sebe primetili sredinom 18. veka, ali i dalje se ne može reći sasvim pouzdano šta je tome uzrok.

Ono što znamo jeste da je jedan od očitih znakova starenja organizma pad funkcionalnosti matičnih ćelija. Zato je naučnicima sa Stanford-a bilo zanimljivo da uporede razlike između matičnih ćelija muškaraca i žena (Stem Cell Aging and Sex: Are We Missing Something?):

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Matične ćelije odraslih ljudi razlikuju se po polu i reaguju na hormone. Posmatranjem načina na koji matične ćeluje reaguju na estrogen i testosteron možemo doći do rešenja.

Kod ženki miševa, uticaj estrogena je prilično direktan – povećava broj matičnih ćelija u krvi, što pomaže tokom trudnoće, i povećava regenerativni kapacitet matičnih ćelija u mozgu na vrhuncu aktivnosti ovog hormona (kada je spremna za parenje).

Međutim, do sada ipak niko nije pratio uticaj ovih promena na dužinu životnog veka. Međutim, nedavni eksperimenti sa miševima otkrivaju da suplementi estrogena dati mužjacima povećavaju njihov životni vek. Takođe jedna studija evnuha pokazala je da ovi muškarci žive oko 14 godina duže nego muškarci koji nisu kastrirani.

U nekim drugim eksperimentima sa izbacivanjem pojedinih gena kod miševa nekada se dobijao duži životni vek, nekada kraći. Jedna istovetna studija otkrila je da su postoji razlika u dužini telomera kod mužjaka i ženki.

Pol verovatno ne igra ulogu samo u prostoj dužni života već i u onom delu „zdravog“ života. Da li je i tu ista stvar ostaje da se istraži, piše IFL Science.