Početna Magazin Godine Utiče li mesec rođenja na zdravstveno, duhovno ili ekonomsko stanje čoveka?

Utiče li mesec rođenja na zdravstveno, duhovno ili ekonomsko stanje čoveka?

Može li mesec u kom ste rođeni da odredi ostatak vašeg života? Koliko god čudno zvučalo, dokazi za to se gomilaju. Razna istraživanja iznova povezuju doba rođenja sa našim zdravljem tokom života.

Naučnici nisu sigurni zašto je ovo tako, ali postoje pretpostavke da neki faktori iz okruženja novorođenčeta – kao što je nivo vitamina D ili velike fluktuacije u temperaturi, mogu biti uzrok tome.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Pročitajte koja se zdravstvena stanja vezuju za određena doba, ali se ne uznemiravajte ako vaš mesec rođenja pada usred neke „opasne zone“. Ova istraživanja nisu našla uzročno-posledičnu vezu i još uvek ima mnogo nesigurnosti u ovim tvrdnjama. Nama se čini da su neki procenti i prilično mali da bi bili jasan pokazatelj. Ipak, prenosimo tekst sa sajta Prevention koji bi mogao biti zanimljivo štivo.

ROĐENI NA JESEN

Alergije na hranu 

Verovatnoća da deca koja su rođena na jesen budu alergična na mleko, jaja ili kikiriki veća je za 30 do 90 odsto u poređenju sa decom rođenom tokom drugih godišnjih doba, zaključak je istraživanja koje je 2012. godine objavljeno u časopisu Allergy.

Jedan od mogućih razloga je taj što bebe rođene na jesen dožive nedostatak vitamina D tokom presudnog razvojnog perioda. Ovo može uticati na njihov imunosistem i učiniti ih podložnim određenim alergenima. Štaviše, nedovoljna količina vitamina D može dovesti do smanjenja odbrambene funkcije kože tokom ovog perioda, što može dovesti do prodiranja alergena.

Astma
Vaš datum rođenja mogao bi biti razlog zašto teško dišete: tajvansko istraživanje iz 2013. godine utvrdilo je da deca rođena na jesen imaju 13 odsto više verovatnoće da dobiju astmu nego ona deca koja su rođena u proleće.

Istraživači misle da bi uzrok tome mogla biti činjenica da su jesenja deca izložena hladnom vremenu prvih meseci svog života što može izazvati alergijske reakcije koje dovode do astme.

ROĐENI ZIMI

Niži socioekonomski status
Zimske bebe, prema istraživanju Univerziteta Notr Dam iz 2009. godine, imaju manje sreće od ostalih. Istraživači su analizirali podatke iz američkog popisa stanovništva, kao i krštenice i utvrdili su da su majke koje rađaju zimi češće nevenčane ili bez diplome srednje škole.

Naučnici pretpostavljaju da bogatije žene sa boljim obrazovanjem mogu da priušte sebi da biraju pogodnije doba za rađanje.

Levorukost
Novo nemačko istraživanje je utvrdilo da je znatno veća verovatnoća da muškarci rođeni između novembra i januara budu levoruki u odnosu na one koji su rođeni tokom drugih doba u godini.

Verovatno se zasluga za to može pripisati uticaju testosterona na razvoj mozga fetusa. Visok nivo testosterona u materici može odložiti sazrevanje leve hemisfere mozga, dajući levorukosti više šansi da se kasnije razvije. Duži periodi dnevne svetlosti – od maja do jula, podstiču veće lučenje ovog hormona. Muškarci rođeni tokom kasne jeseni ili rane zime primaju veliku dozu testosterona nakon što su u materici proveli oko četiri meseca – što je period razvoja koji je verovatno odgovoran za utvrđivanje dominantne ruke.

ROĐENI NA PROLEĆE

Non-Hočkinov limfom
Istraživanje objavljeno 2014. godine u International Journal of Cancer otkrilo je da ljudi koji su rođeni na proleće – od marta do maja – imali 25 odsto više verovatnoće da dobiju non-Hočkinov limfom tokom mladosti nego oni rođeni od septembra do novembra. Ljudi rođeni u aprilu – sasvim precizno 24. aprila, imaju najveći rizik da obole od raka belih krvnih zrnaca. Kako to?

Istraživači veruju da ovo ima veze sa nečim što se naziva „hipoteza odloženog izlaganja“. To znači da bebe koje su rođene tokom prolećnih meseci nisu bile izložene određenim infekcijama tokom doba koje je od kritičnog značaja za razvoj imunosistema. Kao rezultat toga, mogu razviti abnormalne imuno-odgovore koji ih mogu učiniti podložnijim non-Hočkin limfomu.

Autoimune bolesti
Još dokaza da bi bebe rođene na proleće mogle imati neke probleme vezane za imunitet: Istraživanje objavljeno u BMC Medicine časopisu 2012. godine utvrdilo je da ljudi rođeni u aprilu češće oboljevaju od autoimunih bolesti, uključujući multipla sklerozu, reumatoidni artritis i ulcerozni kolitis. Osobe rođene šest meseci kasnije, u oktobru, imaju najmanji rizik.

Ipak, nema potrebe da paničite ako ste rođeni kada cvetovi počinju da pupe. Iako su nalazi značajni, istraživači kažu da je jačina uticaja rođenja „u pogrešno vreme“ veoma mala. Procenjuju da bi oko pet odsto ovih bolesti moglo biti sprečeno kada bi se faktor rizika koji je odgovoran za sezonsku opasnost sredio. Istraživači nisu baš sasvim sigurni šta je u pitanju, ali misle da može imati veze sa niskim nivoom vitamina D tokom trećeg tromesečja trudnoće. Ovo može otežati razvijanje imunosistema, što verovatno povećava rizik od ovih boleti.

Melanom
Novo istraživanje objavljeno u International Journal of Epidemiology zaključilo je da ljudi roeđeni na proleće imaju 21 odsto veću verovatnoću da dobiju melanom u 30-im godinama života u odnosu na osobe rođene na jesen.

Istraživači misle da su ove bebe možda izložene većoj količini UV zraka tokom prvih meseci života – što je kritičan period koji bi mogao da poveća kasniju podložnost raku kože. Ne možete vratiti sat unazad i staviti kremu za sunčanje na bebino lišce, ali možete sebe sada zaštititi: potražite zaklon od sunca tokom najtoplijeg dela dana, nosite naočare za sunce i šešire, koristite zaštitu od sunca.

I budite posebno oprezni ako ima slučaja melanoma u vašoj porodici. Istraživanje je otkrilo i da su ljudi koji su imali brata ili sestru bili u šest puta, odnosno ukoliko su imali roditelja sa rakom kože – tri puta većem riziku da ga i sami dobiju.

ROĐENI NA LETO

Samoubistvo
Osobe rođene krajem proleća i tokom leta mogle bi imati veći rizik od onih rođenih drugih meseci da dođu na ideju da se ubiju, zaključak je mađarskog istraživanja iz 2010. godine. Bebe rođene u julu imaju skoro 14 odsto veću verovatnoću da će počiniti samoubistvo nego decembarske, kod kojih je rizik najniži.

Istraživači nisu sigurni koji je faktor odgovoran za ovaj rizik, ali veruju da je to možda usled složene interakcije između godišnjeg doba rođenja i raznih neurotransmitera koji mogu biti uključeni u samoubilačko ponašanje.

Kratkovidost
Ljudi rođeni leti izgleda da imaju zbog čega da žmirkaju, a nije u pitanju samo sunce. Ljudi sa letnjim rođendanima imaju 17 odsto veću verovatnoću da imaju veliku kratkovidost ili miopiju, u odnosu na one koji rođendane slave zimi, zaključak je jedne američke studije.

Istraživači misle da ovo možda ima veze sa sezonskim razlikama u težini ili zbog karakteristika životne sredine kao što je temperatura.

Promena raspoloženja
Jedan tren ste presrećni, da biste već sledećeg bili očajni? Možda imate ciklotimički poremećaj, temperament koji karakterišu česte i nagle promene raspoloženja. U istraživanju nedavno prestavljenom na Evropskom koledžu za neuropsihofarmakologiju, istraživači su otkrili da ljudi rođeni leti češće imaju ovakav temperament u odnosu na one rođene zimi.

Jedan mogući razlog: doba rođenja može neznatno uticati na to kako rade naši neurotransmiteri. Ovo je možda uticaj hrane koja je tada raspoloživa, klica ili alergena u vazduhu, ili svetlosti i temperature tokom vremena kada smo u majčinom stomaku i neposredno nakon toga, kaže naučnica Ksenija Gonda. Svi temperamenti se izražavaju ili blago ili veoma dominantno. Tek kada se ozbiljno manifestuju mogu postati preteče određenih poremećaja raspoloženja, objasnia je Gonda.