Početna Magazin Godine Srbija Umetnost livenja zvona u Belosavcima

Umetnost livenja zvona u Belosavcima

Umetnost livenja zvona u Belosavcima

Mladen Kremenović, livac zvona iz Belosavaca, govori za Nacionalnu geografiju o zanatu i tehnici livenja bronzanih zvona za crkve i manastire u Srbiji i okruženju.

Livenje u kalup samo je deo obimnog tehnološkog postupka izrade zvona. Livenju prethodi određivanje profila zvona, izrade šablona i kalupa, topljenja smeše, a zatim slede i završne radnje: poliranje, izrada i montaža bata.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Hemijski sastav materijala i sam proces livenja zvona nisu se menjali vekovima. Dozvoljena su mala odstupanja: bronza (78% bakra i 22% kalaja) ne sme da sadrži više od 2% stranih primesa, a od toga najviše 1% olova. Najniže učešće čistog kalaja u ovoj leguri mora biti 20%, a sa bakrom stvara bronzu na 1.100°C – objašnjava Mladen Kremenović iz Belosavaca.

Najveće zvono koje je Mladen izlio teško je 3.500 kilograma, a postavio ga je na zvonik Manastira Svete Petke u naselju Pet jezera u Bijeljini u Republici Srpskoj.

– Nema dva ista zvona, kao što nema ni dva ista čoveka. Dovoljno je, na primer, u izradi kalupa za livenje promeniti samo oznaku godine livenja, pa da usled te minimalne promene reljefa dođe do razlike u zvuku u odnosu na prethodno izliveno zvono – priča Mladen za Nacionalnu geografiju.

Najveća zvona u Srbiji su u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Čurugu kod Novog Sada (4.775kg), najveće od 49 zvona Hrama Svetog Save u Beogradu (6.180kg), i u manastiru Mileševa – čak 9 tona! Najveće zvono na svetu je Car zvono (Царь Колокол) u Kremlju iz 1735. godine i teško preko 200 tona (prečnika 6,6m i visine 6,14m). Zvono je teže oštećeno u velikom požaru.