Početna Magazin Godine Ultrazvukom protiv Alchajmera?

Ultrazvukom protiv Alchajmera?

Ultrazvukom protiv Alchajmera?

Ultrazvuk koristi visokofrekventne zvučne talase pomoću kojih dobijamo sliku unutrašnjosti organizma. Međutim nova studija na miševima otkrila je još jednu moguću primenu ultrazvučnih talasa – tretman Alchajmerove bolesti.

Naime, naučnici su otkrili da skeniranje mozgova miševa sa Alchajmerom ne samo da pomaže da se mozak čisti od štetnih proteinskih naslaga koje povezujemo sa Alchajmerom, nego im takođe i unapređuje pamćenje (Scanning ultrasound removes amyloid-β and restores memory in an Alzheimer’s disease mouse model).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Iako su miševi u mnogo čemu drugačiji od ljudi, ukoliko se ovakva primena pokaže bezbednom i efikasnom i kod ljudi, njome bismo mogli da pokušamo da se borimo protiv Alchajmera, ali i drugih oboljenja mozga.

Veliki broj prethodnih istraživanja fokusirao se na sprečavanje nagomilavanja proteina (amyloid-beta, Aβ) koji dovode do oštećenja regija mozga.

Razlog je taj što je bilo kakav pokušaj „čišćenja mozga“ od ovih proteina nemoguć bez probijanja barijere između krvnih sudova i moždanog tkiva. Međutim, ovaj prelaz treba da ostane u netaknutom stanju i kada eventualni lekovi prođu kroz njega, i to predstavlja glavni problem u traženju leka za Alchajmer.

Pre nekoliko godina, naučnici su otkrili da kombinacija ultrazvuka sa bezopasnim mikroskopskim mehurićima koji se koriste kao agensi za kontrast, može da bude efikasna tehnika.

Ultrazvučni talasi čine da mehurići vibriraju i da se šire, što stvara propuste u moždanoj barijeri koja može biti iskorišćena za unapređenje imunog sistema mozga.

Da bi ispitali ovu hipotezu naučnici su i pokrenuli pomenuti eksperiment i utvrdili da grupa miševa koja je redovno bila podvrgnuta ultrazvučnim skeniranjima ima sve manju količinu Aβ proteina u mozgu – za 75% u odnosu na kontrolnu grupu!

Iako ovo jeste obećavajuće, još uvek ne znamo kako bi se pokazalo na ljudima. Neki stručnjaci upozoravaju da čak i ovakvo, trenutno, probijanje moždane barijere, može biti potencijalno jer, makar i na kratko, ostavlja mozak bez zaštite.

Zato je sledeći korak u istraživanju ispitivanje na većim životinjama koje su sličnije ljudima od miševa, prenosi IFL Science.