Privatne penzije tokom 2016. uplaćivalo 9,5% zaposlenih u Srbiji, dok neto imovina penzijskih fondova 32,8 milijardi dinara. Privatne penzije u Srbiji na kraju 2016. godine uplaćivalo je 183.553 korisnika, što je 9,5% ukupno zaposlenih, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Najnovije:
Sarkopenija – Zaboravljena bolest starenja
„Kućica zdravlja“ – Besplatni preventivni pregledi u Batajnici
Dogovorena saradnja doma za stare Apatin sa bibliotekom
Periodično se podsećamo: Nedostajući staž ne može da se dokupi
Izražena stigmatizacija žena u menopauzi
Došlo vreme da i direktor Fonda PIO prašinari za Stranku
U 40-im produžite život za 10 godina poboljšanjem ishrane
Da li je 13. penzija moguća?
Zdravstvena zaštita za osobe koje obavljaju neplaćene poslove
Broj odnosa u toku sedmice u zavisnosti od godina
Cene domova za stare – visoke za prosečan budžet
Poverenica o rodnoj ravnopravnosti
Akcija „Knjiga na kućnom pragu“
Zajedno za novi život
Srbija na dnu lestvice po broju donora
Pseudoefedrin – moguća neželjena dejstva
Danas preliminarna rang-lista za odlazak u banje
Ulaganje u dobrovoljne penzijske fondove tokom 2023.
Prosečna i medijalna zarada u decembru 2023. godine
Ознака: <span>lične finansije</span>
Prosečna plata u Srbiji – ubuduće po stvarnim brojkama
Statistika ne uzima u obzir preduzetnike koji u 90 odsto slučajeva isplaćuju minimalac. Uz to kada bi dodelili nulu svima onima koji su radili, a nisu dobili platu, prosečna plata ne bi bila viša od 32.000 dinara po mom uverenju, kaže Milan Knežević iz APPS, piše M. Obradović u tekstu za Danas.
Prva rata poreza za 2017 – utorak 14. februar
Sekretarijat za javne prihode obaveštava poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 14. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2017. godinu.
Dnevni prosek Srbije – 232 dinara za hranu i piće po osobi
Prosečan građanin Srbije dnevno na raspolaganju ima samo 232 dinara za hranu i piće. Naime, prosečno domaćinstvo u Srbiji broji tri člana, a na raspolaganju su na kraju trećeg kvartala 2016. godine imali ukupno 60.011 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Stambeni kredit za dijabetičare – nemoguća misija u Srbiji (VIDEO)
Oboleli od dijabetesa teško mogu ostvariti pravo na stambeni kredit kako izveštava Al Džazira. Čak i uz stalno zaposlenje i redovnu platu, osiguravajuće kuće retko odobravaju polise životnog osiguranja za dijabetičare, a bez toga ni banke ne izdaju odobrenja za stambene kredite.
80 odsto Amerikanaca neće imati za penziju
Studija instituta za beneficije zaposlenih (EBRI) procenjuje da će svega oko 21 odsto Amerikanaca imati dovoljno ušteđevine za penzionerske dane. Jedna od očekivanih posledica jeste da se radi i znatno duže posle 65 godine, ali ostaje pitanje koji poslovi će biti na raspolaganju…
Oko 90.000 penzionera starijih od 70 godina ima keš i refinansirajuće kredite
Građanima starijim od 70 godina banke su odobrile oko 90.000 keš, refinansirajućih i potrošačkih zajmova, piše Jovana Rabrenović za Politiku, u tekstu u kom istražuju mehanizme kojima se banke obezbeđuju za naplatu kredita putem „besplatnih osiguranja“ primetnih u kamatnoj stopi koja je viša nego za druge građane.
Evropljani ovoliko dana u godini rade samo za porez
Pet godina za redom Belgijanci su plaćali najveći porez u Evropskoj uniji, ali su zatim izmenili poresku politiku i predali „titulu“ komšijama. Vrh liste najvećih poreza preuzeli su Francuzi 2016. godine sa poreskom stopom od 57,53 odsto.
Uterivanje dugova telefonom u ime banke – postoje li granice
Dugujete banci, a na neplaćene rate za kredit neretko vas podsećaju radnici iz takozvanih „agencija za uterivanje dugova“. Koriste se grubim metodama – zovu i po nekoliko puta dnevno, vređaju, uznemiravaju. O tome je za RTS posvedočio bivši radnik jedne od takvih agencija. Kao pravnik, odlučio je da građanima pomogne besplatnim pravnim savetima. Za samo...
Svi misle da su srednja klasa
Blumberg piše o zanimljivoj pojavi u SAD da i ljudi sa 20 i oni sa 200 hiljada dolara godišnjih prihoda smatraju sebe – srednjom klasom. Zanimljivo da i u Srbiji i dalje gajimo sličnu percepciju društveno-ekonomske podele na nižu, srednju i visoku, a suštinski, danas su stvari mnogo, mnogo drugačije…