Stav može uticati na gubitak težine kod ljudi koji vežbaju. Angažovanje u fizičkoj aktivnosti izgleda da zahteva nagradu kada se ono shvata kao vežba, ali ne i kada se doživljava kao zadovoljstvo.
Najnovije:
Sarkopenija – Zaboravljena bolest starenja
„Kućica zdravlja“ – Besplatni preventivni pregledi u Batajnici
Dogovorena saradnja doma za stare Apatin sa bibliotekom
Periodično se podsećamo: Nedostajući staž ne može da se dokupi
Izražena stigmatizacija žena u menopauzi
Došlo vreme da i direktor Fonda PIO prašinari za Stranku
U 40-im produžite život za 10 godina poboljšanjem ishrane
Da li je 13. penzija moguća?
Zdravstvena zaštita za osobe koje obavljaju neplaćene poslove
Broj odnosa u toku sedmice u zavisnosti od godina
Cene domova za stare – visoke za prosečan budžet
Poverenica o rodnoj ravnopravnosti
Akcija „Knjiga na kućnom pragu“
Zajedno za novi život
Srbija na dnu lestvice po broju donora
Pseudoefedrin – moguća neželjena dejstva
Danas preliminarna rang-lista za odlazak u banje
Ulaganje u dobrovoljne penzijske fondove tokom 2023.
Prosečna i medijalna zarada u decembru 2023. godine
Ознака: <span>dijeta</span>
Za mršavljenje, fizička aktivnost treba da bude zabava, a ne robija
Da li je gojaznost – bolest?
Američka medicinska asocijacija, u junu 2013. godine, proglasila je gojaznost bolešću: „multi-metaboličko i hormonalno stanje bolesti“.
Gojaznost u poznim godinama
Gojaznost kod starijih osoba naročito je rizična jer, uz sve ostale rizike koje prate sva doba, povećava opasnost od povreda, otežava manipulisanje teže pokretnim i nepokretnim pacijentima i onemoćalim licima.
Mitovi i činjenice o telesnoj težini žena i dijetama (1)
Najčešći mitovi o uticaju dijeta i vežbi na telesnu težinu koji, u stvari, imaju veze sa radom nadbubrežnih žlezda.
Pomažu li najnovije metode podmlađivanja?
Dr Sadžej Gupta, dopisnik CNN-a za pitanja medicine, dao je svoje mišljenje o nekim novim metodama podmlađivanja.
Tajne japanske dugovečnosti
Mnogi Japanci poseduju dva specifična gena koji utiču na dugovečnost, ali oni nisu dovoljni. Na zdravstvenu zaštitu odlazi 8,5% japanskog BDP-a, skoro duplo manje nego u SAD, pa ipak žive duže od Amerikanaca. Znači li to da je japanski sistem efikasniji ili su Japanci zdraviji? Ako su zdraviji, zašto je tako?