Početna Magazin Godine Društvo Svetska banka: Uticaj starenja stanovništva na ekonomiju Evrope i Centralne Azije

Svetska banka: Uticaj starenja stanovništva na ekonomiju Evrope i Centralne Azije

Ekonomisti iz Grupe Svetske banke sastali su se kako bi razgovarali o izazovima ubrzanog starenja stanovništva u Evropi i Centralnoj Aziji, u uslovima sve manjih priliva u odnosu na druge regione sveta.

Napomena: Penzin donosi „okvirni“ prevod saopštenja sa ovog sastanka, uz jedan komentar, boldovanje i poneke dodate navodnike. Original teksta na engleskom jeziku čitajte na linku na kraju teksta.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Broj rođene dece širom Evrope je između 1,3 (npr. u Poljskoj) i 1,4 deteta, što je ispod neophodnih 2,1 za prosto održanje broja stanovništva. Procene su da će prosečnan stanovnik Evrope 2020. godine imati 42,2 godine života, u odnosu na 39,8 koliko je bilo 2010. godine.

Istovremeno će rasti očekivani životni vek, sa 75,34 u periodu 2005-2010. godina na 77,84 od 2020. do 2025. godine. Kombinacija ova tri parametra biće glavni faktor ekonomije u narednim decenijama.

Takođe, procenat starijih od 65 godina u odnosu na grupu od 20 do 64 godine, očekuje se da će porasti sa 20,9% iz 2010, na 58% u 2050, i 70,7% u 2060. godini; dok će udeo radno sposobne populacije (15-64) padati sa 71,3% iz 2010, na 53,4% do 2050. godine.

Međutim, iako je trend jasan, njegovi uzroci nisu. Činjenica jeste da će starenje stanovnika u svetu imati uticaj na ekonomiju, zdravstvene i penzione sisteme, kulturu, stil života i praktično sve aspekte društva. Ono što nije jasno jeste koje će zaista razmere imati taj uticaj i kako možemo da se pripremimo za to.

U nameri da se pozabavi ovim problemima, timovi odeljenja Svetske banke za Ekonomski menadžement za smanjenje siromaštva (PREM) i Humani razvoj (HD), koje vodi Hans Timmer, glavni ekonomista Svetske banke za Evropu i Centralnu Aziju (ECA), sastali su se na regionalnoj radionici u Minhenu 31. marta i 1. aprila 2014. godine.

Naziv radionice Svetske banke i Minhenskog centra za ekonomiju i starenje, slikovito je predstavio njene nedoumice „Od znanih poznatih do neznanih nepoznatih“.

Primarna makroekonomska posledica starenja stanovništva jeste smanjenje broja radne snage zbog smanjenja broja radno sposobnog stanovništva. Tako se menja i struktura radne snage sa „potencijalnim posledicama na produktivnost zbog smanjenja dinamike rada i manje promena radnog mesta kroz različita zanimanja, sektore i lokacije tokom karijere“.

Ovo ima značajne implikacije na ekonomski rast – koji zavisi od produktivnosti i radne snage. Nadalje, starije stanovništvo teži da više štedi što može imati negativne posledice na investicije i akumulaciju kapitala, te time umanjiti ekonomski rast.

Istovremeno će se povećati pritisak na javne službe, pre svega na zdravstvene službe i dugoročnu negu.

Na kraju, povećanje potrošnje za penzije i zdravstvenu negu uticaće na dugoročnu stabilnost javnih finansija.

Kako ćemo ići napred u svetlu ovih obeshrabrujućih izazova?

Na ovo pitanje pokušali su da odgovore panelisti Grupe Svetske banke, takođe nudeći i svoje viđenje onoga što Grupa već radi i onoga što se može učiti za klijente Banke povodom ovih problema.

– Politička ekonomija igra veliku ulogu kada treba doći do odgovora na izazove starenja. Svaki odgovor treba da uzme u obzir realnost svake zemlje ili regiona pojedinačno kako bi izbegao zamku da primenjuje jedno rešenje „po svačijoj meri“ – kaže Hans Timmer, i dodaje: – Takođe, mora imati jake analitičke osnove kako bi dobro razumela demografske procese i faktore.

On je istakao da u Evropi i Centralnoj Aziji postoji i fenomen da stariji često ne učestvuju u tržištu radne snage, što odražava specifično obrazovanje i radno iskustvo stečeno tokom perioda „komunuzma“ (navodnici: Penzin).

Ako se gleda unapred na generacije radnika koje će tada činiti stariju radnu snagu, one se mogu pokazati „daleko otvorenijim i aktivnijim“ (may show much more open and active mindset).

Ono što treba više ispitati jeste „uticaj starenja stanovništva na dinamiku i rezultate radne snage, uticaj na cenu imovine, i uticaj na životno okruženje“.

Kako se mnoge promene koje doživljavaju zemlje u regionu Evrope i Centralne Azije prenose iz razvijenijih zemalja Zapadne Evrope, šira saradnja i povećan transfer znanja iz ovih zemalja, doneće prednosti svim uključenim partnerima.

U zaključku ovog izveštaja kaže se da je Grupa mogla da raspravlja o „znanim poznatim“, da su potrebne dalje analize „znanih nepoznatih“, ali da je suština teme za mnoge učesnike onaj poslednji deo iz naslova radionice – „neznane nepoznate“, tj. oblasti i uticaji koje trenutno ne vidimo i koje ni na koji način nismo analizirali.

Ceo izveštaj možete čitati na engleskom jeziku na sajtu Svetske banke, a Agednu sastanka preuzmite na ovom linku „From known knowns to unknown unknowns„.