Početna Magazin Godine Stetoskop slavi 200 godina: Večita alatka lekara ili relikt prošlosti

Stetoskop slavi 200 godina: Večita alatka lekara ili relikt prošlosti

Stetoskop slavi 200 godina: Večita alatka lekara ili relikt prošlosti

Ove godine tačno je 200 godina korišćenja stetoskopa u medicini. Kako je nastala ova jednostavna i precizna alatka? Možemo li stetoskop zameniti novim tehnologijama kao što je ultrazvuk, koji osluškivanje pacijenata pretvara u pokretne slike? Smemo li mlade lekare prestati da učimo kako da koriste stetoskop?

Sve do početka 19. veka lekari su prislanjali uvo na grudi pacijenta kako bi slušali rad srca. Zatim je, 1816. godine, 35-godišnji francuski lekar Rene Lenek (René Laenec; René-Théophile-Marie-Hyacinthe Laënnec, 1781–1826) šetao dvorištem Luvra i ugledao dva dečaka kako osluškuju zvuk grebanja eksera o pločnik prislanjajući uvo na dasku u koju je ekser bio zakucan.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Kasnije iste godine, Lenek je pozvan da pregleda mladu ženu sa srčanim problemima, ali bilo mu je neprijatno da izvrši pregled tradicionalnom metodom prislanjanja uha zato što je u pitanju bila mlada ženska osoba, sa bujnim poprsjem. Tada se dosetio dečje igre sa daskom i to ga je inspirisalo da primeni sličan princip:

– Palo mi je na pamet da bi fizička osobina drvene daske da prenese zvuk mogla da mi pomogne u tom trenutku. Napravio sam rolnu od 24 lista papira i jedan kraj prislonio na grudi pacijentkinje a svoje uvo na drugi kraj. Iznenadio sam se čistoćom zvuka otkucaja njenog srca i istog trenutka bilo mi je jasno da to može podrobno da se ispita, i to ne samo za zvuke srca već i sve druge zvuke u grudima – prisećao se Lene otkrića nešto kasnije.

Tako je 1816. godine nastao stetoskop koji je dobio ime od grčkih reči za grudi („stetos“) i merenje, istraživanje („skopein“). Mada, postoje i sumnje da je ovo samo romansirana verzija lekarove želje da ne prislanja glavu na pacijente koji su početkom 19. veka imali veoma slabe higijenske navike.

Bilo je potrebno neko vreme da stetoskop bude prihvaćen, ali, kako je medicina počela da se fokusira na preciznu dijagnostiku, tako je i stetoskop postao nezaobilazni alat, na primer, da se razlikuje tuberkuloza od apcesa pluća.

Međutim, danas neki tvrde da je vreme stetoskopa prošlo i da nove tehnologije pružaju daleko preciznije informacije. Na primer, ultrazvuk pretvara zvučne talase u pokretne slike (video) na kojima je jednostavnije raspoznati tačno značenje i stanje grudnog koša:

– Kada koristim ultrazvuk i pacijent na ekranu vidi isto što i ja i mogu da mu pokažem o čemu pričam, to stvara vezu među nama jaču nego bilo šta drugo u medicini u poslednjih 50 godina – kaže dr Bret Nelson iz jedne bolnice u Njujorku.

Nelson ima 42 godine, medicinu je završio pre 16 godina, a studenti na njegovoj klinici u istom danu uče i kako se koristi stetoskop ali i kako se koristi ultrazvuk.

Jedan od onih koji žele da budemo oprezniji sa novim tehnologijama je i lekar Džordž Dejvis koji podseća da je stetoskop dovoljan da saznamo da li su pacijentu uopšte potrebna dalja ispitivanja – i to čini po daleko manjoj ceni:

– Koliko košta mašina za ultrazvuk? Stetoskop košta manje od 20 dolara. Sigurno da nećemo svakog pacijenta koji uđe slati prvo na ultrazvuk nego ćemo ga poslušati stetoskopom.

On se brine da nove lekare učimo da se previše oslanjaju na tehnologije, umesto da koriste alate koji su bezbedni, efikasni i jeftini.

Nelson odgovara da i tehnologija pojeftinjuje i da je ultrazvuk pre 20 godina koštao 400.000 dolara, a da danas portabl mašina koja se uključuje na računar ili tablet košta manje od 10.000 dolara. On se čak pita koliko vremena će proći pre nego što svaki lekar bude imao u džepu mobilni telefon koji će moći da obavlja sve što i ultrazvuk, piše NPR.

Komentar Penzina: Glavna razlika između tehnologije i alata u gorepomenutom slučaju, a koja se ne pominje u tekstu koji smo preveli, jeste – energija.

Naime, cena nije toliko važna, ali jeste važna primena alata u bilo kojim uslovima – u rudarskim oknima, u ratu, u zemljotresima i prirodnim katastrofama u kojima nema napajanja uređaja iz elektromreže. A čak postoji i jedna druga, još važnija stvar zašto je stetoskop važan, i uvek i treba da ostane primarni alat… Ako bismo se oslonili na tehnologiju, i 50-100 godina obučavali lekare da koriste sve drugo osim stetoskopa, ponovo bismo jednog dana došli u situaciju da treba ponovo da se pojavi neki Rene Lenek i mlada devojka bujnih grudi, pa sve ispočetka…