Početna Magazin Godine Šta određuje boju kose i zašto kosa sedi

Šta određuje boju kose i zašto kosa sedi

Šta određuje boju kose i zašto kosa sedi

Postojalo je „verovanje“ da do 50 godine, polovina ljudi izgubi boju na 50% svoje kose. Ali kada su naučnici testirali ovo ustanovili su da 74% ljudi od 45 do 65 godine dobije sede, i to prosečno 27% svoje kose*. Muškarci obično imaju više sedih od žena. Azijati i Afrikanci imaju manje sedih od belaca. Saznajte više o fenomenu boje i gubitka boje kose…

Šta određuje boju kose?

Boja kose nastaje radom ćelija pod imenom melanociti, koje se sele iz folikule u koži glave u vlat kose koja raste. Melanociti proizvode pigment koji daje boju svakoj vlati.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Boja kose zavisi od pristustva i odnosa dve grupe melanina:

  • eumelanina (braon i crni pigment)
  • feomelanina (crveni i žuti pigment).

Iako od ova dva tipa može nastati bezbroj nijansi boje kose, blizanci često imaju veoma sličnu nijansu.

Boja dlaka na celom telu varira i prema poziciji gde dlake rastu. One dlake koje rastu kao trepavice obično imaju visoku koncentraciju eumelanina. Kosa je obično svetlija od stidnih dlaka koje obično imaju crvenkast odsjaj zbog prisustva više feomelaninskog pigmenta. Ovo je karakteristično i za dlake pod pazuhom i dlake brade kod muškaraca, čak i kod ljudi koji imaju tamniju kosu.

Hormoni koji stimulišu rad melanocita (melanocite-stimulating hormone – MSH) mogu da potamne svetlu kosu, na primer, zbog viših novoa estrogena i progesterona tokom trudnoće. Neki lekovi, kao što su oni protiv malarije, mogu da posvetle kosu, dok neki lekovi za epilepsiju mogu da je potamne.

„Plavoj“ deci kosa obično potamni u 7 ili 8 godini života. Ne zna se tačan razlog, ali verovatno nije povezano sa hormonima jer se potamnjivanje javlja pre puberteta.

Bebe se najčešće rađaju sa tamnijom bojom kose koja im zatim opadne i izraste potpuno nova negde između 8 i 12 meseca, i tek tada može da se vidi „prava“ boja kose deteta.

Rast kose

Rast dlaka kod ljudi je cikličan. Tokom anagene faze dlake rastu neprekidno brzinom od 1cm mesečno. Anagen za kosu glave može trajati od 3 do 5 godina i proizvesti vlati dužine 36 do 60 centimetara dužine.

Na kraju anagene faze, dolazi telogena faza – folikula se isključuje, prestaje rast koje i tako ostaje tokom tri meseca. Na kraju telogene faze, dlaka otpada i folikula ostaje prazna dok ne nastupi nova anagena faza rasta vlati kose od početka.

Takođe se prekida i uključuje i proizvodnja pigmenta tokom ovog ciklusa. Kada se ćelije pigmenta isključe na kraju jedne faze svake dlake, i ne uspeju da se uključe kada započinje novi ciklus, mi to vidimo kao kosu koja počinje da sedi…

Gubitak boje kose

Da su geni važan faktor fenomena sede kose pokazuju praćenja ove pojave kod jednojajčanih blizanaca: oni sede u sličnom starosnom dobu, po sličnom obrascu i sličnoj „količini“. Pa ipak, još uvek nismo otkrili koji su to geni koji kontrolišu „beljenje“ kose.

Ne postoje dokazi koji povezuju pojavu sede kose sa stresom, dijetom ili načinom života.

Određene autoimune bolesti kao što su vitiligo i alopecija areata mogu da unište pigmente ćelija i da podstaknu pojavu sede kose. Međutim, ovo nisu česta stanja i mogu da objasne razloge za samo delić svih sedih glava na svetu.

Ranija pojava sedih vlasi javlja se kod sindroma prevremenog starenja kao što su Hačinsonova progerija i Vernerov sindrom, kod kojih se pojavljuje svaki aspekat starenja organiza. Prerana pojava sedih takođe se može javiti kod osoba koje pate od (pernicious anaemia), autoimune tiroidne bolesti ili Daunovog sindroma.

Ali, zašto se proizvodnja pigmenta kose ne obnovi?

Na kraju životnog veka svake vlati kose, neki menociti koji proizvode pigment postaju oštećeni i nestaju.

Ako u folikuli iz koje treba da raste nova vlat kose ima dovoljno matičnih ćelija melanocita, doći će do obnavljanja pigmenta, a ako ne, onda dolazi do pojave sede kose.

Naučnici već dugo znaju da je za sprečavanje pojave sede kose potrebno da produže život melanocita (štiteći ih od oštećenja), ili da povećaju rezerve matičnih ćelija melanocita u gornjem površinskom sloju folikula tako da bi se nastavila proizvodnja izgubljenih pigmenata.

Grupa francuskih naučnika otkrila je novi tip sastojaka koji mogu zaštiti melanocite u folikulama od oštećenja. Ovaj preparat radi tako što oponaša rad jednog enzima (DOPAchrome tautomerase), koji je prirodni antioksidant i štiti melanocite od oštećenja oksidacijom. Kopiranjem efekata ovog enzima, metabolizam i otpornost melanocita se povećava.

Ovaj pristup pretvorili su i u komercijalni proizvod koji se može primenjivati na kosu u vidu seruma u spreju ili kao šampon. Ali, ni ovaj preparat ne može da obnovi melanocit u folikulama pa na onim mestima gde je kosa već posedela i dalje nastavlja da raste seda kosa.

Izvor: Conversation