Početna Magazin Godine Srastanje kostiju pratićemo mikročipom umesto rendgenskim snimcima

Srastanje kostiju pratićemo mikročipom umesto rendgenskim snimcima

Srastanje kostiju pratićemo mikročipom umesto rendgenskim snimcima

Lomovi kostiju su do sada lečeni na osnovu procene stanja kosti posle snimanja rendgenom. Hamburg je trenutno jedini grad na svetu u kojem se primenjuje nova tehnologija – merenje mikročipom koji se ugradi već prilikom prvobitne intervencije ugradnji šina kod težih preloma sa neizvesnim rezultatima oporavka, piše Dojče Vele.

Mikročipovi bi mogli da pomognu da se telemedicinski prati zarastanje kostiju posle fraktura. Princip je jednostavan: na malu ploču se nalepi čip sa antenom. Ta konstrukcija je veličine jednog kvadratnog centimetra. Nakon loma kosti, ona se ugrađuje u šinu koja učvršćuje kost. Lekar tako može da vidi kako napreduje izlečenje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„Senzor je ugrađen u šinu, meri opterećenje i rezultate merenja prenosi radio-talasima napolje“, kaže Klaus Zajde sa hamburške Klinike za hitne medicinske intervencije. Na konferenciji o medicinskoj edukaciji koja se održava istovremeno sa sajmom medicinskih dostignuća Medika, on je objasnio princip rada tog „inteligentnog“ implantata.

Sam čip je dugačak tri milimetra i smešten je u malo plastično kućište. Informacije koje prenosi u računar, potiču sa senzora koji meri istezanje materije. On reaguje na istezanje metalne ploče na koju je zalepljen. Kada se zadnja strana ploče istegne, senzor to registruje i prenosi.

„Zamislite cev koja ima defekt. To je prelom kosti. Sa strane je prilepljena metalna ploča. Kada odozgo pritisnete cev – to jest, kost – stvara se pritisak, i ploča se savija. To znači da u trenutku kada se zadnja strana ploče istegne, nastaje određena merna vrednost – što je istezanje veće, veća je i ta vrednost“, kaže Zajde.

Precizno merenje

Takvim implantatima Zajde i njegov tim mogu da prate opterećenje koje deluje na ploču i da ga telemetrijski mere. Do sada je taj princip primenjivan samo u slučajevima preloma butne kosti. „Na nogu je stavljana antena koja ostvaruje kontakt sa antenom na implantatu i tako dobija merne vrednosti.“ Butna kost je bila zgodna jer između nje i kože ima dosta prostora za implantate i prateću mikroelektroniku.

Na anteni mikročipa se nalazi čitač koji pokazuje mernu vrednost i preko blutut-sistema je automatski prenosi u računar. A ovaj memoriše sve vrednosti.

Lekari pomoću moderne mikroelektronike mogu da rano otkriju komplikacije u procesu ozdravljenja, kao što je, na primer, prejako opterećenje slomljene kosti koje ne dozvoljava pravilno srastanje.

Stepen ozdravljenja slomljenih kostiju se još uvek procenjuje na osnovu rentgenskih snimaka. A to je po mišljenju Zajdea vrlo problematično. „To nije uopšte tako jednostavno kao što izgleda na prvi pogled. Neće svi lekari dati istu procenu na osnovu rentgenskog snimka. Tu postoje značajne razlike u procenama.“

Ako nastanu komplikacije…

Umesto slike, u mikroelektronsom postupku se prate brojevi koje treba interpretirati i proceniti. „Stepen istezanja se u implantatu meri u njutnmetrima“, kaže Zajde. Lekari na hamburškoj klinici upotrebljavaju implantate sa mikročipovima pre svega u slučaju komplikacija, na primer, kod pseudoartroza. „To znači: ako kost ne zarasta u periodu od osam meseci, onda se polazi od toga da neće ni u budućnosti ozdraviti. Na mestu loma nastaje lažni zglob – pseudoartroza.“

Princip se pokazao ispravnim. Na klinici za hitne intervencije u Hamburgu je izlečeno već 65 pacijenata sa pseudoartrozom. Pri tome su se ispoljile velike prednosti „pametnih“ implantata. Na primer, nema više zračenja pacijenata na rendgenskom snimanju. Lekari mogu da gotovo uživo prate proces zarastanja kosti i da reaguju čim primete nešto sumnjivo. Na taj način mogu da se rano prepoznaju signali upozorenja i izbegne nova operacija.

Hamburška klinika je još uvek jedina na svetu na kojoj se primenjuje nova tehnologija. Možda će se to promeniti posle sajma u Diseldorfu, na kojem je međunarodna javnost imala prilike da se upozna sa tim izumom, piše Dojče Vele.