Početna Magazin Godine Ekonomija Rumunija: Najava slobodnijih investicija za privatne penzione fondove

Rumunija: Najava slobodnijih investicija za privatne penzione fondove

Rumunija preispituje zakonodavni okvir za privatne penzione fondove kako bi povećala direktne investicije u realni ekonomski sektor kroz trgovinu na berzi i korporativne akcije.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Rumunska agencija za finansijski nadzor najavila je da namerava da preispita zakonodavni okvir za privatne penzione fondove kako bi povećala direktne investicije u realni ekonomski sektor, primarno kroz trgovinu na berzi i korporativne akcije.

Oni su naveli da fondovi drugog stuba i trećeg stuba penzionog sistema na bukureštanskoj berzi investiraju ukupno 2,73 milijarde leja (oko 617 miliona evra).

Ovi fondovi imaju na berzi veliki vlasnički deo u javnom preduzeću IPO, i poseduju 20,6 odsto nuklearke Nuclearelectrica, 22,8 odsto u proizvođaču prirodnog gasa Romgaz i 18,6 odsto udela distributera električne energije Electrica. Takođe, poseduju i značakne udele u drugim strateški važnim kompanijama.

Prema proceni udruženja penzionih fondova Rumunije, transakcije fondova trenutno čine oko 10 odsto prometa na berzi u Bukureštu. Oni već nekoliko meseci sa državom razmatraju potencijalne promene, kao što je revizija koeficijenata rizika investicija prilikom ulaganja penzionih fondova, što bi trebalo da dovede do većeg broja direktnih investicija.

Na primer, dok državni penzioni fondovi mogu da investiraju od 0 do 70 odsto u vladine obveznice, u praksi, brojna ograničenja teraju fondove sa srednjim rizikom da investiraju od 60 do 65 odsto u državne hartije od vrednosti.

Predlog je i da se omogući kupovina i prodaja korporativnih akcija, jer trenutno nije moguće investirati u brojne „hedž“ fondove.

Premijer Rumunije, Viktor Ponta, početkom jula izjavio je da namerava da isključi mogućnost nacionalizacije privatnih penzionih fondova kako je to učinjeno u Mađarskoj, ili ekspropriaciju vladinih obveznica kako je urađeno u Poljskoj.

To je došlo kao posledica glasina da će vlada razmotriti drugi stub penzionog sistema zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Premijer od tada najavljuje da će sa Evropskom komisijom i MMF-om tražiti rešenja da omogući fondovima da investiraju i drugde osim u vladine obveznice kako bi ovaj kapital doprineo realnoj ekonomiji.

Premijer je izjavio da mađarsko rešenje donosi rezultate kratkoročno, ali da se srednjeročno pokazuje kao greška, piše Investment & Pensions Europe.