Početna Magazin Godine Čovek i smrt Protest privatnih pogrebnika: Samo će JKP imati pravo da sahranjuju u Srbiji

Protest privatnih pogrebnika: Samo će JKP imati pravo da sahranjuju u Srbiji

Protest privatnih pogrebnika: Samo će JKP imati pravo da sahranjuju u Srbiji

Nacrt novog zakona o komunalnim delatnostima dodatno utvrđuje monopol javnih preduzeća za pogrebne usluge, a najveći ceh će platiti građani kroz dalje poskupljenje pogrebnih usluga koje su već sada u mnogim mestima skuplje nego u mnogo bogatijim evropskim zemljama.

Kako piše Politika, novu vladu s nestrpljenjem očekuju i privatni pogrebnici. Nadaju se da će ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture uslišiti njihovu molbu da izmeni, kako tvrde, diskriminatorski Zakon o komunalnim delatnostima iz 2011. godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Po ovom propisu, pogrebne usluge mogu da pružaju samo preduzeća sa većinskim državnim kapitalom, tako da su neki gradovi i opštine – kao Pančevo, Beograd, Novi Sad i Subotica, doneli odluke koje privatnim pogrebnicima uskraćuju pravo na rad.

Prepunu čašu žuči privatnih pogrebnika prelio je, krajem prošle, 2015. godine, Nacrt novog zakona o komunalnim delatnostima, kojim se dodatno utvrđuje monopolski položaj javnih preduzeća za pogrebne usluge, a u čijem pisanju i javnoj raspravi nisu učestvovali.

„Pored spornog člana 5. Stav 2. važećeg Zakona o komunalnim delatnostima, koji eliminiše privatni sektor i obezbeđuje monopolski položaj javnim komunalnim preduzećima, u Nacrtu zakona o upravljanju grobljima i sahranjivanju, država ide korak dalje u učvršćivanju monopola javnih komunalnih preduzeća kao jedinih izvršioca u poslovima prevoza, prenosa i zbrinjavanja pokojnika“, objašnjava Dragan Zdjelar, predsednik Udruženja privatnih pogrebnika Srbije.

„Ako bude usvojen, zatvoriće više od 200 privatnih pogrebnih firmi koje zapošljavaju oko 3.000 ljudi. U protekle tri godine, naše udruženje je činilo sve što je bilo u njegovoj moći da se to ne desi.“

Nekoliko gradova i opština, donelo je odluke kojima obavezuju sve zdravstvene ustanove i ustanove socijalne zaštite da javnim preduzećima prijave svaki slučaj smrti, dodaje Zdjelar. Po utvrđenoj smrti, posmrtne ostatke preuzimaju javna preduzeća, prevoze ih i smeštaju u mrtvačnice, koje za njih rade 24 časa dnevno, dok je prijem ostataka, koje prevoze privatnici, vremenski ograničen.

Dragoljub Rajić, konsultant Mreže za poslovnu podršku, tvrdi da će najveći ceh monopola javnih preduzeća platiti građani, kroz dalje poskupljenje pogrebnih usluga koje su već sada u mnogim gradovima Srbije skuplje nego u mnogo bogatijim evropskim zemljama.

„Skromni ukop u Milanu, gde je prosečna plata 1.900 evra, košta oko 465 evra“, tvrdi Rajić. „U Pragu, sa srednjom zaradom od oko 1.200 evra, pogreb iznosi 405 evra, a u Bratislavi, gde zarađuju u proseku 1.000 evra, sahrana košta 376 evra. Poslednji ispraćaj u Srbiji košta od 900 do 1.000 evra. U većini evropskih država, pogrebne usluge pružaju privatne firme, a ne državne. Da bi prošli na tenderu, privatnici se trude da maksimalno spuste cenu i povećaju kvalitet. Kod nas to nije slučaj, jer pogrebne usluge pružaju javna preduzeća kojima se neracionalno gazduje, a njihovi gubici se pokrivaju iz budžeta.“

Pre gotovo dva meseca, predstavnici Udruženja privatnih pogrebnika sazvali su konferenciju za novinare, na kojoj su saopštili svoje muke. Istog dana se svojim saopštenjem oglasilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u kome se tvrdi da se predlogom izmena važećeg Zakona o komunalnim delatnostima „još više liberalizuje tržište pogrebnih usluga“.

Na primedbe privatnika da gradovi i opštine donose odluke koje ih sprečavaju da obavljaju poslove, Jovana Atanacković, pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, navela je da, prema Ustavu, lokalne samouprave imaju ovlašćenje da odlučuju i uređuju obavljanje komunalne delatnosti na svojoj teritoriji.

„Zakonom se to njima ne može zabraniti. Zakonom se regulišu opšte odredbe, standardi, a jedinice lokalne samouprave donose odluke na osnovu Ustava i uređuju obavljanje komunalnih delatnosti na svojoj teritoriji“, odgovorila je Atanackovićeva.

Kako piše Aleksandar Mikavica za Politiku, sa tvrdnjom Ministarstva građevinarstva da predložene izmene važećeg Zakona o komunalnim delatnostima dodatno liberalizuju tržište pogrebnih usluga, nije se složila Komisija za zaštitu konkurencije. U dostavljenom mišljenju, izrazila je zabrinutost zato što „predložene promene predstavljaju barijeru za ulazak novih firmi u posao, ali i za nastavak rada onih koje već posluju“.

Komisija je u mišljenju naglasila da bi Zakon trebalo da omogući da određene usluge, koje su povezane sa komunalnim delatnostima, a mogu da se obavljaju samostalno, budu jasno određene kao usluge komercijalnog karaktera. Takve usluge, navedeno je u saopštenju Komisije, mogu da pružaju pod jednakim uslovima sve firme koje ispunjavaju uslove, a ne samo jedna.

Uslovi i kriterijumi moraju biti definisani tako da ne ograničavaju pristup tržištu postojećim i budućim učesnicima na tržištu, odnosno firmama, niti da nameću uslove koji nisu opravdani. Prema mišljenju Komisije, novo zakonsko rešenje predstavlja dodatnu barijeru, kako za ulazak novih, tako i za nastavak poslovanja postojećih učesnika na tržištu, sa mogućim ozbiljnim posledicama na rad onih preduzeća koja su registrovana za obavljanje komunalnih delatnosti.

Komisija u saopštenju navodi da je, Nacrtom zakona propisano da ispunjenost uslova za obavljanje komunalnih delatnosti utvrđuje Privredna komora Srbije ako zakonom za pojedinu komunalnu delatnost nije drugačije propisano.

Utvrđeno je, takođe, da PKS izdaje akt o ispunjenosti uslova za obavljanje komunalne delatnosti javnom preduzeću, privrednom društvu, preduzetniku ili drugom privrednom subjektu, koji je uz zahtev dostavio potrebne dokaze, kao i dokaz o uplati troškova za izdavanje akta o ispunjenosti uslova.

„Predloženo zakonsko rešenje menja položaj i ulogu PKS, tako što stvara značajnu dodatnu obavezu za učesnike na tržištu, a Komisija svaku prepreku, posebno na ovom, inače specifičnom tržištu koje bi trebalo otvarati za ulazak novih učesnika, ocenjuje kao nepotrebnu i potencijalno negativnu za stanje konkurencije“ piše u saopštenju.

Stav Komisije je da ovaj zakon ne bi trebalo da poverava poslove državne uprave Privrednoj komori, pa je, u skladu sa navedenim, predložena izmena tog člana.

Kao opšta ocena, u mišljenju je izneto da je jedan od najvažnijih ciljeva propisa da se na tržištu obezbede ravnopravni uslovi za delovanje svih učesnika, naravno pod pretpostavkom da ispunjavaju potrebne uslove.

„Samo kroz ‘borbu’ konkurenata kvalitetom i cenom, mogu se ostvariti ekonomski napredak i dobrobit društva, a naročito korist potrošača, što je ne samo cilj Zakona o zaštiti konkurencije, već i jasnog opredeljenja Srbije da konkurencija predstavlja neophodan uslov za razvoj privrede u celini“, zaključak je Komisije.

Udruženje privatnih pogrebnika podnelo je predlog Ustavnom sudu za ocenu ustavnosti člana 5. zakona o komunalnim delatnostima, po kome komunalne usluge mogu da pružaju samo većinski državna preduzeća.

Logotip In Memoriam pogrebne usluge oprema zemlji inostranstvu