Početna Magazin Godine Društvo Priča o starijim sugrađanima i medijima

Priča o starijim sugrađanima i medijima

Priča o starijim sugrađanima i medijima

Projekat Gerontološkog društva Srbije, Udruženja penzionera Srbije i Fakulteta za kulturu i medije: „Istraživanje o uticaju medijskog izveštavanja na percepciju i stavove javnosti o starijim osobama u Srbiji“ iznedrio je zanimljive rezultate te izveštaj, uz dozvolu koordinatorke projekta Nataše Simeunović Bajić, objavljujemo u celosti.

Fotografija Snežane Lazić: Baka Divna iz sela Rudinje

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Iako su naši stariji sugrađani najverniji čitaoci novina, često ih kupuju i više im veruju, dnevni listovi o starima pišu malo i veoma retko.

Istraživanje koje je deo projekta Gerontološkog društva Srbije, Udruženja penzionera Srbije i Fakulteta za kulturu i medije pokazuje da se stari pominju u tek 4,2% tekstova objavljenih u domaćoj dnevnoj štampi, iako čine skoro petinu stanovništva.

Od 14.199 tekstova objavljenih u pet najuticajnijih dnevnih novina koje izlaze u Srbiji (Politika, Večernje novosti, Danas, Blic i Kurir) tokom decembra 2015. godine, temama posvećenim osobama starijim od 65 godina bavilo se samo 596. Još poraznije deluje činjenica da se jedna četvrtina tih tekstova odnosi na slavne osobe koje nisu iz Srbije. O starima su najviše izveštavali Politika i Večernje novosti, a interesantno je da je broj tekstova u ovim novinama isti – po 181 (34%).

Stariji se najčešće pominju u rubrikama o kulturi, hronici i crnoj hronici dok se u rubrikama kao što su ekonomija, politika, sport i razonoda objavljuje zanemarljiv procenat tekstova o starima.

Kao dominantna tema izdvaja se svaki fokus koji se odnosi na javnu politiku, zakone ili propise (27%). Međutim, o temama o kojima bi i stari i opšta javnost trebalo da se bolje i detaljnije upoznaju kao što su socijalna ugroženost, siromaštvo, prava starijih osoba i društveni angažman, izveštava se veoma malo i sporadično.

Stari su u mnogo većem procentu objekti govora, dok u samo 15,4 odsto objavljenih tekstova je akcenat na njihovom govoru, odnosno, oni su glavni subjekti „priče“. Njihovim interesovanjima, stavovima i osećanjima, nadama i aktivnostima u srpskim štampanim medijima gotovo da se ne daje prostor.

Kako se o njima retko govori, tako se stari, retko i vide. U pogledu vizuelnih elemenata, u ovim tekstovima primetan je neobičan trend marginalizovanja starije ženske populacije na pratećim fotografijama. Gotovo na polovini fotografija (44,5%) predstavljeni su stariji muškarci sami, dok su uz samo 8,6 procenata tekstova na njima žene same. U grupi različitih generacija stariji se pojavljuju u svakom šestom tekstu (16,8%), dok su starije osobe u grupi na 7,2 odsto pratećih fotografija.

Iako je istraživanje vršeno samo na osnovu beogradskih izdanja, primetno je favorizovanje prestonice kao glavne geografske odrednice na koju se tekst odnosi. Čak 54,4 odsto odnosi se na teme od direktnog značaja za starije Beograđane, dok se u samo 23 od ukupno 14.199 analiziranih tekstova, odnosno 3,9 procenata tekstova govori o starim osobama sa sela. Zanemarivanje starih u ruralnim područjima vidljivo je u svih pet dnevnih listova, ali je zanimljivo da se u ozbiljnijim novinama čak nije mogao pronaći nijedan tekst koji je govorio o starima na selu.

Projekat pod nazivom „Istraživanje o uticaju medijskog izveštavanja na percepciju i stavove javnosti o starijim osobama u Srbiji“, koje je finansijski podržalo Ministrastvo kulture i informisanja, ne fokusira se samo na analizu sadržaja, već je sprovedeno i istraživanje javnog mnjenja metodom CATI na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika starijih od 18 godina u mesecu martu ove godine.

  1. Većina građana Srbije (63,7%) misli da se u medijima ne govori dovoljno o važnim problemima s kojima se susreću starije osobe i da se više govori i piše o lošim (56,3%) nego o lepim (12,3%) stvarima vezanim za njihov život.
  2. Vesti i prilozi o nasilju, ubistvima, kriminalu uopšte, uznemiravaju skoro 80% građana.
  3. Starije osobe kažu da se u medijima malo govori i piše o penzionerima i starijim ljudima, posebno se malo pažnje posvećuje usamljenim starijim osobama, bolesnima i onima koji su lošeg materijalnog stanja. Predlažu da se u medijima češće piše i govori o starijima koji su uradili nešto značajno u prošlosti i da bi trebalo njihovo iskustvo preneti mladima. Takođe, misle da bi bilo korisno napraviti emisiju u kojoj bi zajedno učestvovali stari i mladi.
  4. U stavovima punoletnih građana Srbije ne uočava se diskriminatorski stav prema starijoj populaciji. Mlađa i srednja generacija ima pozitivniji stav prema starosti nego osobe sa 65 i više godina. Čak 80,3% u grupi od 18 do 39 godina misli da starijima nije vreme prošlo, da su kreativni i produktivni (71,3%) i da nisu svi stariji ljudi isti (60,7%). Slično misli i generacija od 40 do 64 godine (72,5%:57,2%:61,4%).
  5. Da su stariji ljudi usamljeni misle sve generacije, a najviše stariji sami (53,5%).
  6. Većina građana Srbije procenjuje da mladi u dovoljnoj meri ne poštuju starije osobe. Zanimljivo je da je taj procenat nešto veći u kategorijama ispitanika od 18 do 64 godine nego među starijima.
  7. Najveći problemi s kojima se suočava mlađa generacija su nedostatak para i nezaposlenost. Novac je i srednjoj generaciji najveći problem, kao i briga o deci, a starijima prvo loše zdravlje, a zatim, nedostatak para.
  8. Dve trećine punoletnih građana barem jednom nedeljno čita dnevne novine – mlada i srednja generacija najčešće Blic, a stariji Večernje novosti i Politiku.
  9. Oko 85% naših starijih građana ne koristi Internet. Među mladima je učešće korisnika devedeset pet odsto, dok nešto više od polovine pripadnika srednje generacije ne koristi Internet.
  10. Stariji kažu da se vrlo malo govori i piše o ljudima koji žive slično njima, da se vrlo retko ističu pozitivni primeri i da bi najviše voleli da se preko televizije informišu o važnim pitanjima koja se njih tiču.