Početna Magazin Godine Povremeno gladovanje može biti korisno za zdravlje (prvo istraživanje na ljudima)

Povremeno gladovanje može biti korisno za zdravlje (prvo istraživanje na ljudima)

Povremeno gladovanje može biti korisno za zdravlje (prvo istraživanje na ljudima)

Svi znamo da prejedanje nije dobro za naše zdravlje, ali imamo i sve više dokaza da čak i redovna ishrana normalne količine hrane može povećati rizik od raznih zdravstvenih problema, pa možda i skratiti život za par godina.

Ali ova ideja u velikoj meri zasnivala se na istraživanjima jednostavnijih organizama, iako ograničavanje unosa kalorija od nedavno povezujemo sa uspešnom borbom protiv bolesti starenja i laboratorijskih miševa i kod majmuna.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Sada naučnici imaju pouzdane dokaze da slični pozitivni efekti malo povremenog gladovanja postoje i kod ljudi.

Tokom malog istraživanja, naučnici su otkrili da dijeta osmišljena tako da oponaša efekte posta od svega pet dana mesečno, smanjuje faktore rizika od raznih zdravstvenih problema među kojima su i kardiovaskularne bolesti i rak. Dodatno, sve ove prednosti nemaju uočene negativne efekte.

Na prvi pogled čini se da je ovo pomalo čudnovat koncept, ali zna se da dijeta može da indukuje promene u ćelijama i metabolizmu koje utiču na zapaljenja i oštećenja koje izazivaju reaktivni molekuli koji sadrže kiseonik, i dovode do kancera ili demencije.

Više o povezanosti zdravlja i povremenog posta (gladovanja), čitajte na Penzinu:

Prethodno je utvrđeno da je gladovanje sa prekidima (kao ekstremnija forma restriktivnih dijeta), pomoglo miševima da se izbore sa rakom, srčanim problemima i progresivnom degeneracijom moždanih ćelija.

Sa druge strane, utvrđeno je da strožija dijeta kod ljudi urokuje obaranje krvnog pritiska.

Ali, gladovanje je ljudima teško za praktikovanje, a može biti i opasno. Zato su istraživači sa univerziteta u Južnoj Kaliforniji osmislili dijetu koja oponaša gladovanje, ima jednak efekat na organizam, ali se lakše i bezbednije upražnjava od strogog posta.

Dijeta je prvo oprobana na dvomesečnim ciklusima kod miševa u srednjim godinama, i to samo po četiri dana. Ispostavilo se da su ovi miševi pokazali veliki broj boljih rezultata od svojih vršnjaka koji su živeli uobičajeno:

  • primećena je bolja regeneracija organa i sistema u organizmu
  • smanjene su masne naslage
  • smanjena je pojava raka
  • podmlađen je imuni sistem
  • prosečan životni vek je produžen za nekoliko meseci u odnosu na kontrolnu grupu miševa, što je srazmerno mnogo za ove životinje koje imaju relativno kratak životni vek.

Kod starijih miševa pokazao se ubrzaniji rast moždanih ćelija u regiji mozga za učenje i pamćenje, inače, efekat koji je proveren i posmatranjem rešavanja kognitivnih testova kojima su miševi podvrgnuti.

Ova poboljšanja nisu bila prosto posledica smanjenja unosa kalorija jer – i testirana i kontrolna grupa dobijale su isti broj kalorija na mesečnom nivou!

Zatim su naučnici ispitali manju grupu od 19 ljudi koji su praktikovali osmišljenu dijetu. Dnevni unos kalorija bio je od 34 do 54 odsto od normalnih količina, to jest od 725 do 1090 kalorija dnevno, i to pet dana zaredom svakog meseca. Kada bi se ovaj petodnevni period završio, ovi ljudi bi jeli kao i inače (A Periodic Diet that Mimics Fasting Promotes Multi-System Regeneration, Enhanced Cognitive Performance, and Healthspan).

Samo tri meseca ovakve dijete smanjili je nivo šećera u krvi i nivo molekula koje povezujemo sa dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i rakom, u odnosu na kontrolnu grupu.

Ovi rezultati ohrabruju dovoljno da su naučnici počeli da razmišljaju o pribavljanju dozvola za proširenje ekperimenta.

Ipak, oni upozoravaju da ljudi ne bi trebalo da se igraju sami jer ne mora da znači da je ovakva dijeta pogodna za svakoga. Takođe, ako se ne sprovodi kako treba može predstavljati opasnost za zdravlje, prenosi IFL Science.

Pratite Penzin na Fejbzuku!