Početna Magazin Godine Organizacija vremena: najteže ujutru, posle sve ostalo

Organizacija vremena: najteže ujutru, posle sve ostalo

Jedinstveni raspored ne postoji, jer nemaju svi ljudi isti biološki ritam. Poenta je da svako od nas dobro razmotri sve obaveze koje ima i da pokuša da prepozna koji deo dana mu je najbolji za šta…

Onore de Balzak pio je 50 šoljica kafe dnevno, Mocart je spavao pet sati, dok je Viktor Igo pisao samo dva sata na dan. Danas je veština upravljanja vremenom postala jedna od najvažnijih. Jedinstveni raspored ne postoji, jer nemaju svi ljudi isti biološki ritam. Najproduktivniji deo dana može biti jutro, dan ili noć.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Poenta je da svako od nas dobro razmotri sve obaveze koje ima i da pokuša da prepozna koji deo dana mu je najbolji za šta. Onaj delić dana u kome smo najmanje produktivni, trebalo bi da rezervišemo za odmor, jer ni to nije izgubljeno vreme – objašnjava dr Maja Vučković za 24 sata.

Najpametnije je ujutro obaviti najteže obaveze koje najmanje volimo. Oko 60 odsto dana može da se isplanira unapred, ali će 20 odsto biti utrošeno na svakodnevne aktivnosti, a ostalih 20 na rešavanje problema koji iskrsnu:

– To vam je kao sa kupovinom odela – uvek morate da računate da će da se skupi kad ga operete. Ipak, ljudi treba da podele svoje aktivnosti na one koje su hitne i bitne, na koje su samo hitne ili samo bitne i na one koje nisu ni hitne, ni bitne. Onaj ko želi pametno da potroši vreme, ne treba uopšte da se bavi stvarima koje spadaju u ovu poslednju grupu – kaže dr Vučković.

– Šetnja od pet kilometara do i od fakulteta mi je spas, tada odmorim glavu, razmišljam, meditiram. Radni dan završavam oko sedam, osam, a onda je vreme da se posvetim ženi, unucima, prijateljima… Tako da nikada ne legnem pre ponoći – priča Branko Kovačević, dekan Elektrotehničkog fakulteta, profesor i nekadašnji rektor.