Početna Magazin Godine Dom i stanovanje Nove generacije menjaju tržište nekretnina

Nove generacije menjaju tržište nekretnina

Nove generacije menjaju tržište nekretnina

Milenijumska generacija razvila je posve drugačiji način života od generacije svojih roditelja, a to uključuje i navike i očekivanja od stambenog i poslovnog prostora što dugoročno može iz korena promeniti i tržište nekretnina.

Nik Kac (Nick Katz), ko-osnivač sajta Splittable koji nudi povezivanje podstanara u cilju deljenja troškova stanovanja, piše o ovoj temi na LinkedIn-u (Millennials’ Sharing Habits Are Changing the Face of Real Estate).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Milenijumci su generacija koja nema problem sa tim da deli sve sa drugima. U svojim digitalnim životima oni uživaju u povezanosti i otvorenosti sa drugima na nivou koji starije generacije smatraju nepoželjnim. Na primer, mnogi od njih nema ambiciju da poseduje svoj automobil, već rado koriste javni prevoz, bicikle, ili servise za iznajmljivanje automobila – piše Kac.

Kada je reč o životnim navikama, na primer, ova generacija je navikla da živi u učeničkim, srednjoškolskim i studentskim domovima, i to ne samo zato što im je to bila jedina opcija već i zato što su tako imali intezivniju komunikaciju sa kolegama, bolji pristup informacijama i resursima za učenje, itd.

A zatim, kada je došlo doba u kom su ranije generacije težile da se skuće pod svojim krovom, milenijumci su jednostavno nastavili da žive u malim zajednicama i komunama kako bi delili troškove, jednostavno ignorišući balon koji je tih godina rastao do tačke pucanja na tržištu nekretnina (i koji je u domino-efektu izazvao ekonomsku krizu kojoj se kraj još uvek ne nazire).

U ovakvom viđenju i praktikovanju nezavisnosti, pomaže im i tehnologija. Svet je povezaniji nego bilo kada ranije, i prirodno je da ta povezanost utiče na preraspodelu moći, i oduzimanje iste od stanodavaca.

Dobar primer za ovu temu jeste i turizam, naročito u smislu noćenja… Pre nekoliko godina bilo je nezamislivo da ljudi jedni drugima iznajmljuju sobe i stanove putem sajtova koji povezuju ceo svet, a već dana ovaj sistem hotelima i motelima oduzima ogroman deo kolača, i može se očekivati da se taj trend nastavi.

Kac čak podvlači ovaj primer pretpostavkom da direktori hotela verovatno sami nikada ne bi iznajmili svoju kuću za vikend nepoznatim strancima, dok ovo za nove generacije nije ništa neobično.

Slična je situacija i kada je reč o poslovnom prostoru. Danas su sve popularniji takozvani co-working prostori (čita se „ko-vorking“), u bukvalnom prevodu: prostori za zajednički rad. Po ovom konceptu preduzetnik (programer, dizajner, vlasnik komenrcijalnog sajta i sl) iznajmljuje sto i stolicu unutar većeg poslovnog prostora, zajedno sa profesionalcima istih ili drugih zanimanja, pa za relativno male novce ima obezbeđenu adresu, opremljenu sobu za poslovne sastanke, salu za prezentacije, pa čak i usluge kao što su računovođa, održavanje sajta, itd (takvih prostora ima sve više i u Srbiji).

Šta se, kroz ovakve trendove, menja na tržištu nekretnina? Na primer, do sada je vrednost nekog prostora određivao kvalitet gradnje, raspoloživost parking mesta, mogućnost uređenja dečjih soba, itd.

A danas? Danas cenu prostora sve češće određuje fleksibilnost: stan u istorijskom centru grada nema parking ali može biti hostel, ili apartman za iznamljivanje, stan na periferiji teže se iznajmljuje za porodicu ako nisu dostupne škole i poslovi, ali se relativno lako iznajmljuje turistima koji žele da što više novca sačuvaju za provod i uživanje pa im ne predstavlja problem da koriste javni prevoz i taksi, itd.

Profesionalci koji rade na tržištu nekretnina trebalo bi da prepoznaju ove okolnosti na vreme (juče?), i da se prilagode. Druga mogućnost je da nastave po starom i da se nadaju da će se nešto promeniti. Ako odaberu drugu mogućnost jedina promena koja će uslediti jeste ta da će morati da nađu drugi posao – jer njihovog više neće biti.