Početna Magazin Godine Ekonomija Norveška: Nafta i penzioni fond odučili građane od štednje

Norveška: Nafta i penzioni fond odučili građane od štednje

Norveška: Nafta i penzioni fond odučili građane od štednje

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zaduženost domaćinstava u Norveškoj veća je nego bilo gde u Evropi. Krivac? Decenijsko blagostanje zahvaljujući nafti.

  • Foto: jedna od 212 bronzanih statua u Park skulptura u Oslu, Norveška, vajara Gustava Vigelanda, preuzeto odavde.

Istraživanja nafte u norveškim vodama u Severnom moru počela su tokom 1960-ih godina. Iako mnogi nisu verovali u uspeh, Norveška je već od početka rešila da država ostane jak faktor u slučaju razvoja ove grane privrede i nije dozvolila privatizaciju potencijalnih nalazišta.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Nakon nekoliko godina neuspešnih ispitivanja, oktrićem velikih rezervi 1969. godine postalo je jasno da se sreća osmehnula celoj državi. U narednim decenijama Norveška se obogatila.

Godine 2011. Norveška je bila osmi svetski izvoznik sirove nafte, deveti izvoznik prerađene, i treći izvoznik prirodnog gasa.

Ovo je ujedno i početak priče o norveškom penzionom fondu. Naime, državni penzioni fond Norveške sastoji se od dva potpuno nezavisna fonda, oba u vlasništvu vlade:

  • Vladin penzioni fond – Global; osnovan pre prvih većih otkrića i eksploatacije kao državni fond u koji će se slivati novac od nafte i prirodnog gasa, i koji će biti u službi svih građana; do 2006. godine zvao se Vladin naftni fond; 2014. godine imao je preko 857 milijardi američkih dolara
  • Vladin penzioni fond – Norveška; osnovan 1967. godine; do 2006. godine zvao se Fond nacionalnog osiguranja; u vreme promene imena imao oko 13 milijardi američkih dolara.

Sa tolikim novcem „u igri“ za manje od pet miliona stanovnika, standard u Norveškoj je postao jedan od najviših u Evropi, cene nekretnina su izuzetno visoke, a građani znaju da mogu da se uvek oslone na državu. Sve to je dovelo do porasta zaduženosti domaćinstava.

Na primer, prema OECD-u, drugde u Evropi opasno je zaduženo oko 9,5 odsto stanovništva. U Norveškoj je ta stopa oko 30 odsto!

– Mi smo među najbogatijim zemljama na svetu i mislim da nas je to bogatstvo učinilo pomalo lenjima. Mi Norvežani moramo da učimo od drugih Evropljana. Oni bolje razmišljaju i donose odluke tako da smo mi (u banci) odlučili da regrutujemo porodice iz tih zemalja da nauče našu decu kako da upravljaju onim što imaju – priča norveški bankar Trond Benteštuen, koji se nalazi na čelu Odeljenja za poslovanje s građanima najveće norveške banke DnB.

Ova banka je rešila da zaposli savetnike za lične finansije među imigrantima iz zemalja gde ljudi znaju da ne mogu da računaju na državu i „umeju da štede“. Prva takva savetnica dolazi iz Poljske (kakva nepravda prema Srbiji, zar ne? – prim. Penzina).

Zaduženost je naročito karakteristična za „mlada domaćinstva“. Elen Nihus, koja se bavi ekonomskim ponašanjem i predaje na univerzitetu Agder u Kristijansandu objašnjava:

– Mislim da je mnogim mladim ljudima šok kad napuštaju domove svojih roditelja. Do tada su živeli udobnim životom srednje klase i veoma im je teško da prilagode svoje izdatke mnogo manjim prihodima kakve imaju kao tek zaposleni ljudi – prenosi Dojče Vele.