Početna Magazin Godine Društvo Niš: Peticija za izmenu Nacrta zakona o izvršenju i obezbeđenju

Niš: Peticija za izmenu Nacrta zakona o izvršenju i obezbeđenju

Niš: Peticija za izmenu Nacrta zakona o izvršenju i obezbeđenju

U Nišu pokrenuta peticija za izmenu Nacrt zakona o izvršenju i obezbeđenju i za uvođenje socijalnih karti

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz teksta: Grad Niš

Sindikat zaposlenih radnika na određeno vreme (SZROV) pokrenuo je peticiju kojom traži da se izmeni Nacrt zakona o izvršenju i obezbeđenju i da njegovom usvajanju prethodi Zakon o imovinskom cenzusu sa socijalnim kartama porodice, kako je učinjeno u svim zemljama u okruženju.

Već prvog dana, 10. avgusta 2015. godine, na punktu ispred TC „Kalča“ u Nišu vladalo je veliko interesovanje građana, jer ova tema dotiče svakog trećeg stanovnika Srbije. Trenutno je pred sudovima dva miliona predmeta za naplatu dugova od građana.

Inicijativi SZROV pridružila su se, kako pišu Večernje novosti, i udruženja koja okupljaju veterane, radnike kojima se duguju plate, preduzetnike i stanare koji su nezadovoljni cenom grejanja…

Podsećamo, krajem maja, Udruženje sindikata penzionera Srbije pokrenulo je Inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o obezbeđenju i izvršenju.

Miroslav Krstić, predsednik SZROV, kaže da su podneli i zvanično predlog za izmenu nacrta na javnoj raspravi, ali da se boji da se bez ovakve vrste pritiska građana predlagači neće mnogo obazirati.

„Cilj nam je da se donese humaniji zakon za dužnike i da iniciramo donošenje zakona o imovinskom cenzusu sa socijalnim kartama porodice. Ne zalažemo se za to da se računi ne plaćaju, već da, prema socijalnoj karti porodice, onaj koji nema posao ili ima minimalna primanja, penziju ispod minimalne potrošačke korpe, koji ne može da plaća račune, prima socijalnu pomoć kojom može da plati komunalne troškove.“

Krstić ističe i da su nehumane odredbe da mimo Ustava i suda izvršitelji uzimaju dve trećine od zarade i penzije i polovinu minimalca!

Krstić kaže da su nejasne i odredbe o srazmernosti duga te da nije jasno da li zbog duga od 1.000 evra može da se proda stan koji vredi 30 puta više.