Početna Magazin Godine Društvo Netačno je i nepošteno kriviti stare za rezultate glasanja – Statistika Bregzita

Netačno je i nepošteno kriviti stare za rezultate glasanja – Statistika Bregzita

Netačno je i nepošteno kriviti stare za rezultate glasanja – Statistika Bregzita

Organizacija Age UK, kao svojevremeno i Penzin u našoj Legendi o penzionerima i izborima, rešila je da primeni statistiku da i brojevima pokaže da nije u redu svaliti „krivicu“ za ishod nekog glasanja (u ovom slučaju Bregzita) na starije osobe, a što je bilo naročito popularno u nedeljama nakon referenduma…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Zapravo, već na početku da podvučemo, potpuno je apsurdno da bilo ko bude „kriv“ za ishod nekog glasanja jer po prirodi stvari i glasa se zato što nema jedinog tačnog, istinitog. Ova jednostavna logika često izmiče društvu, pa onaj deo koji izgubi na nekom glasanju, u bilo kojoj državi, bilo kojim povodom (lokalni, predsednički izbori, referendum, itd), optužuje pobednike da su nešto svojom pobedom upropastili – njegovu mladost, njegovu državu, njegovu budućnosti…

Slično se desilo u Britaniji nakon Bregzita kada su, ne samo pojedinci po društvenim mrežama, već i mnogi mediji, podržali ideju da su stari Britanci „presudili“ mlađima glasajući masovno za izlazak iz Evropske unije.

Međutim, kao što pokazuje ova statistika ispod preuzeta sa BBC-ja, za izlazak iz EU (plavo) glasala je većina starijih već od 45 godina – a to nisu „stariji“ građani. Čak je i u grupi 35-44 godine bilo veoma tesno za ostanak u EU. Dakle, samo su grupe od 18-34 „čistim“ većinskim delom bile za EU. Kada bi se ove grupe razbile videli bismo kako entuzijazam za EU postepeno opada već od sticanja punoletstva.

bregzit-statistika-glasanje-referendum-mladi-stari
Statitika Bregzita – Za izlazak iz EU (plavo) i za ostanak u EU (žuto), prema starosnim grupama glasača

 

Pored toga, važno je razumeti i ukupan uticaj koji su razne starosne grupe imale na izlazak Britanije iz EU – mladi dobrim delom nisu glasali, naročito najmlađi koji su najčešće i najglasniji. Među onima od 18 do 24 glasala je tek trećina, što će reći – mladi su izašli na referendum u ogromnoj većini samo onda kada su glasali za EU. To odluku njihove grupe da ostanu u EU čini manje legitimnom i za samu grupu a kamoli za društvo u celini – da se broje samo njihovi glasovi referendum bi bio nevažeći.

bregzit-statistika-glasanje-referendum-mladi-stari-procenti
statistika Bregzita – procenat izašlih na referendum po starosnim grupama

Sa druge strane, među starijima od 65 godina izašlo je 4 od 5 glasača, što je zaista ogroman procenat. Međutim, taj ogroman procenat ponavlja se praktično i u grupi već od 55 godina. Procenti svih starijih od 35 godina prelaze 72 odsto izlaznosti što je zaista impozantan odziv koji ovde još uvek nismo videli – čak i 24. septembra 1999. godine bilo je negde oko tog procenta, i nikad više ni blizu.

U analizi rezultata mediji su često isticali kako ljudi bez fakultetske diplome dominiraju u glasovima za izlazak iz EU. Ali, zaboravlja se pomenuti da ogromna većina starijih građana nema fakultetsku diplomu dok je mlađi danas stiču lakše nego što je bilo doći do položaja majstorskog kalfe pre 70 godina. Drugim rečima, ljude koji su 50 godina gradili Britansku industriju upoređivati sa mladima koji imaju diplomu fakulteta i malo ili nimalo profesionalnog i radnog iskustva, u najmanju ruku je zlonamerno, i prema jednima i prema drugima.

Seciranje rezultata glasa – od drveta čačkalice umesto šume

Takođe, ono što se u ovakvim i sličnim analizama zaboravlja – država, i glasački procesi u njoj, postoje samo kada sabiraju sve građane zajedno – i one sa pravom, i one bez prava glasa (njihove roditelje, bake i deke i staratelje), i one sa 18 i one sa 88 godina, i one zaposlene i one na školovanju, i siromašne i bogate. Jer, suština odluka jednog društva (a koje se, uz sve mane, danas sprovodi samo kroz demokratske procese) i jeste u jednom nedeljivom rezultatu koji proizvede celo društvo.

Kopati po razlikama ukazujući na rezultate nekog glasanja po starosnim grupama nezrelo je i neodgovorno. To pre liči na Nedođiju Petra Pana gde deca imaju vlast i starijima je ulaz zabranjen.

Društvo smo svi. Da li nam se, lično, to društvo sviđa ili ne ima većeg značaja za nas lično, nego za društvo u celini. Previše je društvo veliko da ga bude briga da li se nekom sviđa ili ne.