Početna Magazin Godine Ekonomija Nestrpljenje se ‘leči’ zahvalnošću

Nestrpljenje se ‘leči’ zahvalnošću

Ekonomsko nestrpljenje predstavlja jedan od najčešćih i najviše zabrinjavajućih trendova u ljudskom odlučivanju, a osećaj zahvalnosti ga značajno smanjuje 

Ekonomsko nestrpljenje predstavlja jedan od najčešćih i najviše zabrinjavajućih trendova u ljudskom odlučivanju. „Ljudski um je sklon devalorizaciji budućih nagrada u odnosu na neposredne, što često dovodi do favorizovanja neposrednog naspram dugoročnog zadovoljenja“, kažu autori istraživanja objavljenog u časopisu Psychological Science.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„Zbog toga, strpljenje je odavno priznato kao vrlina. I zaista, nesposobnost da se odoli iskušenju u osnovi je mnogih problema: od duga na kreditnoj kartici i neadekvatne štednje do loše ishrane i zavisnosti“, dodaju.

Preovladava stanovište da se za smanjivanje nestrpljenja treba fokusirati na upotrebu volje. Emocije se moraju kontrolisati da bi se izbegli neracionalni impulsi koji vode neposrednoj dobiti. Ali, Dejvid DeSteno sa Nortistern univerziteta napominje: „Emocije postoje jer one imaju adaptivnu funkciju, dakle ideja da će one uvek biti smetnja dugoročnom uspehu nema puno smisla.“

On je sa svojim kolegama pokazao da osećaj zahvalnosti smanjuje finansijsko nestrpljenje. Nestrpljenje je procenjivano skupom odluka koje želju za neposrednim zadovoljenjem suprotstavljaju čekanju na veću nagradu.

Na primer, učesnici su birali između toga da odmah prime 54 dolara ili 80 dolara za mesec dana. Ali pre donošenja odluke, njima su nasumično dodeljivano da pišu o događaju iz prošlosti zbog kojih su bili srećni, zahvalni ili ravnodušni.

Dok su učesnici kod kojih je izazivano osećanje sreće ili ravnodušnosti pokazali izrazitu sklonost ka neposrednoj dobiti, oni koji su osetili zahvalnost pokazali su više strpljenja.
Na primer, njima je bilo potrebno odmah dati u proseku 63 dolara da bi se odrekli 85 dolara za tri meseca, u poređenju sa 55 dolara kod druge dve grupe.

Stepen strpljenja je u direktnoj vezi sa stepenom zahvalnosti koju su osetili. Same pozitivne emocije nisu bile dovoljne da se strpljenje poveća. Uticaj zahvalnosti, verovatno zbog njene veze sa osećajem ispunjenosti, bio je specifičan, ističu istraživači.

„Ukazivanje na to da emocije mogu da pospeše samokontrolu i otkrivanje načina da se smanji nestrpljenje pomoću jednostavne vežbe zahvalnosti otvaraju ogromne mogućnosti za smanjivanje raznih društvenih zala, od impulsivne kupovine, preko nedovoljne štednje do gojaznosti i pušenja“
, smatra Je Li sa Riversajd Kalifornijskog univerziteta, koautor istraživanja.