Početna Magazin Godine Društvo Natalitet pada sa pristupanjem Evropskoj uniji

Natalitet pada sa pristupanjem Evropskoj uniji

U Srbiji je svaka generacija za trećinu malobrojnija u odnosu na generaciju svojih roditelja. Popis je pokazao da svaka četvrta žena 30-39 godina nema dete.

Mr Goran Penev iz Centra za demografska istraživanja, konstatuje za Politiku da je kod svih zemalja koje su pristupile Evropskoj uniji natalitet drastično pao, naročito u Bugarskoj i Rumuniji, i zemljama Varšavskog pakta, ali i u Austriji, Malti i Kipru, gde je natalitet već bio nizak. U Istočnoj Nemačkoj je posle pada Berlinskog zida natalitet pao sa 1,6 na 0,8, a slično se desilo i u Mađarskoj i Sloveniji pristupanjem u EU.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Područje Kosova i Metohije do 1999. godine imalo je najvišu stopu nataliteta u Evropi, ali od tada je broj beba smanjen gotovo za trećinu: 2000. godine rođeno je 39.091 dete, 2004. 30.825 dece, 2006. 28.404, 2011. 27.547 a 2012. godine 28.178 beba. Smatra se da je ovo posledica ogromne stope nezaposlenosti (40-70 odsto), i iseljavanja mladih.

– Na Kosmetu jedna žena rađa 2,47 dece, što je najveći prirodni priraštaj u Evropi. Npr, u Albaniji na jednu ženu dolazi 1,8 dece. Pristupanje EU znači i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim zakonima gde porodiljsko odsustvo često iznosi svega nekoliko meseci – primećuje mr Penev.

– U Srbiji je svaka generacija za trećinu malobrojnija u odnosu na generaciju svojih roditelja. Popis (2011) pokazao je da svaka četvrta žena 30-39 godina nema dete, a 2002. godine tek svaka sedma žena nije imala dete. Svaki treći muškarac 35-39 godina nije u braku ili zajednici, i svaka peta žena istih godina (duplo više nego 2002. godine). Nisam optimista da će se statistika popraviti – kaže mr Penev.

On demantuje jednu od najčešćih demografskih zabluda koja glasi da imigrantsko stanovništvo podiže natalitet zemlje i kaže da „uvezeno“ stanovništvo veoma brzo prihvata reproduktivni „obrazac ponašanja“ domaćeg stanovništva. Albanci u Francuskoj imaju manji natalitet nego Albanci u Albaniji, iako imaju veći natalitet od Francuza, a isto važi i za Turke u Nemačkoj. Druga demografska zabluda jeste da natalitet zavisi od standarda porodice.