Početna Magazin Godine Mogu li aspirin i ibuprofen delovati preventivno na rak kože?

Mogu li aspirin i ibuprofen delovati preventivno na rak kože?

Mogu li aspirin i ibuprofen delovati preventivno na rak kože?

Rezultati jedne australijske meta-analize govore u prilog mišljenju da bi uobičajeni lekovi protiv bolova, kao što su aspirin i ibuprofen, mogli da se koriste kao prevencija u borbi protiv raka kože. Stručnjaci ipak pozivaju na oprez.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz teksta Rak kože

Uobičajeni lekovi protiv bolova koji se u većini zemalja mogu kupiti bez recepta, kao što su ibuprofen i aspirin, mogu smanjiti rizik od razvoja skvamoznih ćelija raka, navodi se u istraživanju koje je objavljeno u Journal of Investigative Dermatology.

Rak skvamoznih ćelija je, pored raka bazalnih ćelija i malignog melanoma, jedna od tri osnovne vrste malignih promena na koži.

Rezultati ovog istraživanja znače da bi ovi lekovi mogli delovati preventivno kada je u pitanju rak kože, naročito kod osoba sa visokim rizikom, kaže koautor istraživanja Katrin Olsen (Catherine Olsen).

Olsenova i njen tim sa QIMR Zdravstvenog istraživačkog instituta Berghofer u Kvinslandu, Australija, uradili su meta-analizu devet studija o upotrebi lekova protiv bolova koji su poznati kao nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), kao i o učestalosti karcinoma skvamoznih ćelija.

Ona kaže da je njen tim „napravio sintezu svih objavljenih naučnih radova i zaključio da je smanjenje rizika povezano sa ukupnom upotrebom NSAIL (18 odsto) i takođe neaspirinskih NSAIL (15 odsto).“ NSAIL su imali najveći uticaj na ljude koji su ranije imali rak kože ili na ljude sa solarnim keratozama, izraslinama koje su potencijalno kancerogene.

„Želeli bismo da ovo bude još jedan način da se smanji rizik od razvoja kancera“, kaže dr Olsen. „Naravno, najbolji način jeste smanjenje izlaganja suncu – to će uvek biti prva stavka preventivnog delovanja kad je u pitanju rak kože, ali ovo bi mogla biti dopunska mera kontrole raka kože.“

Klinički docent na dermatologiji na Australijskom nacionalnom univerzitetu Endrju Miler, poziva na oprez kada su u pitanju ovi rezultati: „Aspirin je jeftin lek, a ako možete da iskoristite jeftin lek za tretiranje skupog problema, onda je to vredno razmatranja. Ali oni (NSAIL) nisu benigni lekovi, tako da sigurno ne možete dati preporuku za tretman pomoću njih u ovoj fazi„, smatra Miler.

Dr Olsen kaže da ljudi ne bi trebalo da požure sa kljukanjem antiinflamatornim lekovima kad sledeći put krenu na plažu. „Postoje značajne nuspojave vezane za ove lekove, tako da svako ko bi želeo da sazna nešto više, treba da razgovara sa svojim lekarom“, kaže dr Olsen.

Meta-analiza nije uspela da precizira koja je idealna doza ili vreme korišćenja NSAIL jer je svaka od studija koje su obuhvaćene ovom analizom imala drugačije kriterijume za kvalifikaciju i merenje.

Olsen i njen tim planiraju istraživanje sa skoro 44.000 stanovnika Kvinslenda u kojem bi se pratilo korišćenje NSAIL i incidencija karcinoma skvamoznih ćelija. Na ovaj način će se doći do više podataka o dozi i trajanju korišćenja koji su neophodni da bi ovi lekovi imali preventivan uticaj na kancer.

Dvoje od troje Australijanaca oboli od raka kože do svoje 70. godine, te je za dobrobit australijske nacije pronalaženje jeftinog i efikasnog preventivnog leka, zaključuje novinar portala The Conversation.