Početna Magazin Godine Matematičke jednačine kao umetnička dela

Matematičke jednačine kao umetnička dela

Svako ima svoj doživljaj lepote, ali ono što pojedinci doživljavaju kao lepo aktiviraće isti deo mozga kod svakog

Kaže se da je lepota u oku posmatrača, a neurobiologija sada to i potvrđuje. Dok su neki ljudi dirnuti lepotom likovnog ili muzičkog dela, drugi doživljavaju isto ushićenje kada posmatraju elegantnu postavku matematičkih jednačina, zaključak je novog istraživanja.

Svi ovi doživljaji aktiviraju isti deo mozga. Matematičari su odavno opisivali „emotivno iskustvo“ prilikom rada sa izuzetno rafiniranim postavkama jednačina. Ali nije bilo poznato da li oni imaju ista neurobiološka iskustva kao ljudi koji su imali slične emotivne reakcije na ono što generalno opisujemo kao umetnost.

Istraživački tim, kako je preneto u časopisu Medical Daily, zamolio je 15 matematičara da posmatraju 60 različitih jednačina.
Za to vreme, njihovi mozgovi su skenirani pomoću funkcionalne magnetne rezonance (fMRI). Dok je fMRI snimao neurološke reakcije matematičkih stručnjaka, oni su za svaku jednačinu govorili istraživačima da li smatraju da je lepa, ružna ili nešto između.

Što im je jedančina bila lepša, to je bila zabeležena veća aktivnost u njihovom medijalnom orbitofrontalnom korteksu, delu mozga koji istraživači obično povezuju sa emotivnim, lepim iskustvima.
Drugim rečima, šta navodi naše mozgove da vide lepotu, individualno je kod svakog od nas i ta pojedinačna iskustva izgleda da su povezana, na neki način, sa našim znanjem.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Neće svako smatrati da su matematičke jednačine lepe, ali, ako ih tako vidi, onda će imati isti doživljaj kao i osoba koja gleda u sliku i u njoj nalazi lepotu. Zanimljivo bi bilo saznati zašto određena dela pokreću ovu reakciju kod nekih ljudi, da li je to zbog uticaja okruženja, iskustva, prirodne sklonosti ili shvatanja. To će otkriti neka buduća istraživanja.