Početna Magazin Godine Kompanija Tesla gradi budućnost u stalnom raskoraku sa realnošću

Kompanija Tesla gradi budućnost u stalnom raskoraku sa realnošću

Kompanija Tesla gradi budućnost u stalnom raskoraku sa realnošću

Povodom vesti o novom proizvodu kompanije Tesla, solarnim crepovima, podsetimo se i nekih drugih proizvoda kompanije koji u trenutku najave deluju previše ambiciozni, da bi u trenutku (odložene) isporuke i dalje bili bez premca na tržištu po usvajanju novih tehnologija.

Kompanija Tesla predstavila je svoj novi proizvod koji pomera granice primene novih tehnologija – stakleni fotonaponski crep (drugim rečima – solarne ploče za proizvodnju struje u obliku staklenih crepova sa filmom koji sadrži fotonaponske ćelije koje svetlost pretvaraju u električnu energiju). Elon Musk, vlasnik i direktor kompanije, tvrdi da njihovi crepovi postižu 98 odsto efikasnosti standardnih solarnih panela.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Na promociji novog proizvoda, rečeno je i da Tesla radi sa kompanijom 3M na unapređenju folija kako bi izjednačila ili čak unapredila efikasnost staklenih crepova u odnosu na tradicionalne solarne panele. Naime, očekuje se da će ubrzo crep proizvoditi i više od običnih panela zbog većeg preseka staklene površine i njene sposobnosti da primi i “zarobi” svetlost, odbijajući je svojim površinama ka unutrašnjosti u pokušaju da “izađe”.

Crepovi su prozirni gledano na svetlu, ali kada se postave na krov čine se matiranim zbog ugla posmatranja kosog krova sa zemlje. Predstavljeni su u četiri varijante obrade stakla, ali će kompanija do leta 2017. godine, kada krenu prve instalacije krovnih pokrivača sa novim proizvodom, ponuditi samo dve varijante, da bi kasnije proširivala spektar opcija za kupce.

Prednost ovog krovnog pokrivača ogleda se i u kvalitetu materijala, naročito u SAD gde glineni crep nije standardno zastupljen, već su kuće najčešće pokrivene bitumenskim trakama (koje u Srbiji imaju popularan naziv “tegola” po italijanskoj kompaniji koja ih takođe proizvodi).

Naravno, kompanija je ovaj krovni pokrivač predstavila u kompletu sa svojom novom kućnom baterijom za skladištenje energije Powerwall 2.0, sa kapacitetom od oko 30 kWh, koja je dovoljna da isporuči energiju za osvetljenje, utičnice i frižider za standardnu američku petosobnu kuću tokom celog jednog dana. Ova baterija u prodaji je po ceni od oko 5.500 dolara, ali se u SAD može kupiti i kroz pakete distributera električne energije (u Srbiji je ovakav jedan sistem sa baterijom za skladištenje energije predstavljen nedavno na sajmu energetike i cena je bila oko 10.000 evra za osnovni, najslabiji model, uz doplatu za dodatne ćelije baterije koje se dodaju u ormarić standardne dimenzije za sve kapacitete sistema).

Kompanija Tesla nije dala preciznu cenu za novi crep, naglašavajući da cena zavisi od brojnih faktora koji, između ostalog, uključuju i specifikacije cele instalacije za jedan objekat. Međutim, s obzirom na brojne subvencije za instalaciju sistema za obnovljive izvore energije u SAD, s obzirom na kvalitet materijala u odnosu na glavnu konkurenciju, kao i pogodnosti koje u godinama eksploatacije nosi jedan ovakav sistem kroz direktne uštede energije i povećanje tržišne cene objekta, nema sumnje da je reč o proizvodu koji će biti veoma konkurentan.

Za oko godinu dana videćemo da li je kompanija Tesla zaista uspela da ponovi ono što je prethodno učinila sa svojim najpoznatijim proizvodom – električnim automobilima izuzetnih performansi – to jest, da li će uspeti da ponudi revolucionarno rešenje po odgovarajućoj tržišnoj ceni u odnosu na konkurentske proizvode koji se zasnivaju na “zastarelim” tehnologijama.

Električni Ferari po ceni slabijeg Audija

Tesla automobili u cenovnom rangu od 35 do 135 hiljada dolara, zavisno od snage, opreme i enterijera, imaju performanse automobila visoke i najviše klase. Na primer, novi ekskluzivni model, Tesla S, u najslabijoj verziji sa jednim motorom, po ceni od oko 60.000 evra, postiže ubrzanje od 0 do 100km/h za manje od šest sekundi. U skupljoj verziji, sa dva motora, ovo ubrzanje ide i do svega oko tri sekunde, što jeste rezulat u ravni sa najbržim automobilima u slobodnoj prodaji ali koju oni pružaju po ceni od 5 do 15 puta većoj od Teslinih premijum modela.

Svetla budućnost za Tesline solarne crepove možda upravo leži u tome što dolaze iz kompanije koja je uspela da isporuči širokom tržištu dva proizvoda koji su pre nje smatrani čistim luksuzom – kućne baterije velikog kapaciteta i električne automobile sa autopilotom.

Uostalom, kakav status kompanija ima na tržištu najbolje pokazuje to što je u svega nekoliko dana od predstavljanja „skromnijeg“ modela električnog automobila Tesla 3 po ceni od svega 35.000 dolara, preko 300.000 kupaca položilo depozit od po 1.000 dolara za automobil čija je proizvodnja najavljena za 2017. godinu, sa prvim isporukama “sredinom 2018. ili kasnije”.

Treba li napomenuti da po ceni najslabijih verzija nemačkih automobila premijum klase, ova američka kompanija isporučuje automobil koji će takođe od 0 do 100km/h stizati za oko 6 sekundi – to jest, bar 30% je startniji? Ah da… Pored toga, Teslin automobil može pomoću ugrađenog autopilota sam da vas preveze od tačke A do tačke B, i usput ne troši fosilna goriva, i za svaku godinu korišćenja uštedi od 1.000 do više hiljada dolara u razlici cene goriva, zavisno da li se upoređuje sa najslabijim ili sebi ravnim benzinskim i dizel automobilima (koji možda mogu da ga prate u trci do 100km/h).

Digresija: Samoupravljajuća drumska vozila smatraju se velikim biznisom naredne decenije. Naime, iako stalno slušamo o primeni autopilota u automobilima, suština je u primeni taksi prevoza, javnog prevoza, drumskog kamionskog prevoza, itd. Reč je potencijalnom tržištu koje se meri u stotinama miliona vozila (i koje upošljava stotine miliona radnika), koja bi bez vozača mogla da budu na drumu po 24 sata, to jest, da budu 100-200% efikasnija jer nema potrebe za odmorom čoveka koji upravlja. Sa druge strane, vozila zbog računara u njima i pratećih operativnih sistema i softvera, sve više postaju proizvod koji se nakon kupovine može unapređivati (poput „update“-a mobilnog telefona). To zvuči lepo ali se postavlja drugo pitanje – koliko godina će unapređenja softvera trajati, kada će prestati korisnička podrška, i šta se dešava sa mašinom onda kada proizvođač prestane da isporučuje softver? Primer ovoga već smo videli kada je Majkrosoft ukinuo korisničku podršku za sistem Windows XP koji je pokretao milione bankomata na celoj planeti. Drugi problem jeste pitanje vlasništva nad automobilom zbog istog problema. Naime, Tesla u svojim ugovorima predviđa da kupac treba da potpiše da auto neće koristiti za komercijalne svrhe, to jest, ne bi smeo da auto koristi za taksiranje za konkurentske firme poput Uber-a ili Lyft-a, nekih vrsta polulegalnih taksi službi koje imaju „zaposlene“ ali ne i bilo kakvu ozbiljnu i zakonsku obavezu prema njima (osiguranje, doprinosi, socijalni programi, itd). Kako proizvođač može da zna kako vi koristite svoj automobil? Tako što prati obrasce kretanja automobila preko ugrađenog softvera i GPS-a. Ali još uvek ostaje nejasno šta kompanija planira da uradi ako zaključi da koristite „njihov“ auto za taksiranje za nekog drugog ili za sebe? Da vam pošalje „update“ koji će vam onesposobiti vozilo od par desetina hiljada evra? Sve u svemu, biće tu još mnogo toga zanimljivog u godinama pred nama…

Naravno, nije sve bajka u vezi sa isporukama revolucionalnih proizvoda. Vlasnik kompanije Elon Musk u nekim krugovima smatra se pobornikom poslovnog pristupa u kom se daju nerealni rokovi da bi se zatim pomerali u “realne” granice, ponekada i za više godina. Možda će to biti slučaj i sa novim crepom, i sa novim modelima jeftinih automobila. Kako bilo, nema sumnje da poslednjih pet godina njegova kompanija zaista uspeva da pomera granice, a da je tržište zadovoljno onim što od nje kupuje.

BiPV i solarni crepovi – decenija razvoja

Druga stvar koja baca senku na novi proizvod, jeste to što on nije toliko revolucionaran kao neki prethodni i slični proizvodi koji su već godinama su na tržištu. Naime, paralelno sa ubrzanim razvojem solarnih tehnologija i obimom njihove proizvodnje, već oko 10 godina teče i razvoj konkretnih rešenja za integraciju solarnih fotonaponskih panela u omotač zgrade (krov, fasade, staklene površine), kako bi se izbegla primena tradicionalno robustne instalacije panela na vizuelno zaokružen arhitektonski objekat.

Zbirno ime za sve solarne tehnologije ovog tipa u literaturi jeste – BiPV (integrisani fotonaponski paneli – Building Integrated PhotoVoltaics). Na tržištu su tokom poslednjih godina najčešće nuđena BiPV rešenja za krovove i fasadne staklene površine, a zajednička odlika im je mahom fleksibilnost fotonaponskih filmova koji se integrišu ili postavljaju preko postojećih elemenata omotača zgrade.

Koncept BiPV razvija se već bezmalo deceniju i pod pokroviteljstvom Programa za fotonaponsku energiju (PVSP) Međunarodne agencije za energiju (IEA) i podrazumeva: prirodnu integraciju fotonaponskih sistema, sisteme koji zadovoljavaju arhitektonski kontekst zgrade, kvalitetne materijale i postojane boje, zatim dobro uklapanje sa postojećim modularnim rasterom zgrade, itd.

Zanimljivo je i da je švedska kompanija SolTech Energy još 2010. godine na tržištu prestavila crepove tradicionalnog oblika ali za drugu namenu solarnih sistema – zagrevanje vode. Drugim rečima, njihovi crepovi predviđeni su za ulogu solarnih kolektora.

Šta će se zaista dogoditi?

U zaključku možemo reći da će tri stvari odrediti uspeh novog proizvoda Tesle: cena koju uspeju da postignu, brzina kojom kvalitetan i zaokružen proizvod isporuče tržištu, i… Tesla 3. Jednostavno, oni koji prate razvoj kompanije poslednjih godina znaju da i dalje dosta toga visi “o koncu” sa svakim novim proizvodom i svakim novim poduhvatom koje Musk pokreće.

Pored neverovatnih događaja u vezi sa Tesla 3 modelom, njegova raketa SpaceX (kojom Musk želi da pošalje ljudsku posadu na Mars), odnosno njeno uspešno sletanje na robotizovanu platformu na moru, obeležilo je leto 2016. godine.

Istovremeno teče izgradnja ogromne fabrike baterija u SAD, a sada je najavljen i solarni crep.

Ako možemo suditi po idejama i motivima koji pokreću Muska poslednjih godina, solarni crep je najmanje egzotičan i revolucionaran proizvod koji njegova kompanija nudi tržištu, i verovatno će da trpi ukoliko ostali projekti ne budu išli po planu. Po Muskovom planu, ili po realnom planu, svejedno.

Mladen Bogićević