Početna Magazin Godine Ekonomija Kako se obračunava penzija u Srbiji

Kako se obračunava penzija u Srbiji

Kako se obračunava penzija u Srbiji

Kako znati kolika će vam biti penzija, ako ne u dinar, a ono bar približno? Da li se isplati otići u prevremenu penziju? Kako Fond PIO obračunava penzije? Gde možete sami da izračunate visinu buduće penzije? Ne možemo da odgovorimo precizno na sva ova i druga slična pitanja, ali ove informacije vam možda pomognu da steknete približnu sliku o ovoj temi…

U našem narodu postoji verovanje da je obračun visine penzije najstrože čuvana državna tajna. Možda nije baš tako, ali nije ni daleko od toga, jer, u praksi, tačan iznos penzije možete saznati tek nakon što podnesete zahtev za odlazak u penziju jer se Fond PIO i tada bori sa vremenom da isporuči rešenje u zakonskom roku (što često ne uspeva), te je izgleda previše očekivati da predvide uslugu informativnog obračuna koja bi nam značila u procesu odluke o ranijem ili kasnijem odlasku u penziju. Kada upitate, koliko će vam biti penzija, najčešći odgovor jeste: podnesite zahtev i iznos će stajati u rešenju.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
[maxbutton id=“3″]

Ovo je naročito problem kada je reč o novini – prevremenim penzijama, jer sada znamo da ne postoji jedna zacrtana granica starosne penzije, već da se ona može malo pomeriti, ali ne znamo tačno koliko će nas to koštati. Da, znamo koliko će to biti u procentima, ali isti procenat od 20 ili od 30 hiljada dinara nije isti – a mi ne možemo da saznamo da li će biti 20 ili 30 hiljada.

Čak nam ne vredi mnogo ni ona „otprilike“ računica prema nekom ko ima „isto godina staža“, „isto obrazovanje“, „isto radno mesto“ jer se i tad penzije mogu značajno razlikovati, čak i kada su radili u istoj firmi.

Obavezno pročitajte i ove tekstove na Penzinu:

Način obračuna penzije u Srbiji definisan je u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, u 8. poglavlju zakona:

VIII Utvrđivanje visine prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja 

1. Starosna i invalidska penzija 

Član 61
Visina starosne i invalidske penzije određuje se tako što se lični bodovi pomnože sa vrednošću opšteg boda na dan ostvarivanja prava.

Član 62
Lični bodovi osiguranika utvrđuju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i njegovog penzijskog staža.

penzionerska-porodicna-popust-kartica-ad-penzin

Član 63
Godišnji lični koeficijent predstavlja odnos ukupne zarade osiguranika, odnosno osnovice osiguranja počev od 1. januara 1970. godine za svaku kalendarsku godinu i prosečne godišnje zarade u Republici za istu kalendarsku godinu.
Ako su zarade, odnosno osnovice osiguranja unete u matičnu evidenciju u neto iznosu dovode se u odnos sa prosečnom neto zaradom zaposlenih u Republici, a ako su unete u matičnu evidenciju u bruto iznosu dovode se u odnos sa prosečnom bruto zaradom zaposlenih u Republici.
Godišnji lični koeficijent predstavlja odnos ukupne zarade, osnovice osiguranja i visine ugovorene naknade osiguranika, za svaku kalendarsku godinu i prosečne godišnje zarade u Republici za istu kalendarsku godinu.
Godišnji lični koeficijent u smislu st. 1. i 2. ovog člana iznosi jedan kada je zarada, osnovica osiguranja, odnosno ugovorena naknada u kalendarskoj godini, jednaka prosečnoj zaradi zaposlenih u Republici u toj kalendarskoj godini.
Pri određivanju godišnjeg ličnog koeficijenta uzimaju se zarade, naknade zarade, odnosno osnovice osiguranja, kao i ugovorene naknade koje su služile za obračunavanje i plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, na koje je plaćen doprinos i koje su utvrđene u matičnoj evidenciji.
Godišnji lični koeficijent može iznositi najviše pet.
Podatak o prosečnoj godišnjoj neto zaradi u Republici odnosno prosečnoj godišnjoj bruto zaradi u Republici iz st. 1. do 5. ovog člana, objavljuje organ nadležan za poslove statistike.

Član 64
Osiguraniku koji ostvari naknadu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i za vreme porodiljskog odsustva, za izračunavanje godišnjeg ličnog koeficijenta, za vreme ostvarivanja ovih naknada, uzima se ta naknada.
Osiguraniku koji je u periodu od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 2002. godine ostvario naknadu zarade prema propisima o zdravstvenom osiguranju i za vreme porodiljskog odsustva, prema propisima o porodiljskom odsustvu, za period primanja naknade, iznos naknade se izračunava na osnovu ličnog koeficijenta po jednom času rada za period za koji je ostvarena zarada, odnosno osnovica osiguranja i množi brojem časova provedenih na bolovanju.
Osiguraniku koji je u periodu od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 2002. godine ostvario naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva prema propisima o porodiljskom odsustvu i naknadu zarade za vreme bolovanja prouzrokovanog povredom na radu, ukoliko je to za njega povoljnije, za period primanja naknade, godišnji lični koeficijent se izračunava kao odnos ostvarene zarade za časove provedene na radu iz godine u kojoj se ostvaruje naknada, prema prosečnoj zaradi zaposlenih u Republici za tu godinu, koja odgovara vremenu za koji je zarada ostvarena.
Deo godišnjeg ličnog koeficijenta iz ovog člana zajedno sa delom godišnjeg ličnog koeficijenta iz člana 63. ovog zakona čini ukupni godišnji lični koeficijent za kalendarsku godinu.

Član 65
Osiguraniku koji je u periodu od 1. januara 1970. godine do početka primene ovog zakona, ostvario naknadu zarade prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju za izračunavanje godišnjeg ličnog koeficijenta uzima se osnovica od koje je određena ta naknada a u slučaju naknade zbog manje zarade na drugom odgovarajućem poslu za izračunavanje godišnjeg ličneg koeficijenta uzima se i ostvarena naknada.

Član 66
Osiguraniku kome se ne mogu utvrditi godišnji lični koeficijenti ni za jednu kalendarsku godinu, u smislu člana 63. stav 1. ovog zakona, godišnji lični koeficijent iznosi jedan.
Osiguraniku za koga u matičnoj evidenciji nisu utvrđeni podaci o zaradi, naknadi zarade, odnosno osnovici osiguranja za pojedine kalendarske godine za izračunavanje godišnjeg ličnog koeficijenta uzima se:
1) za period od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 1992. godine – prosečna godišnja neto zarada zaposlenih u Republici Srbiji;
2) za period od 1. januara 1994. godine do 31. decembra 1998. godine – iznos garantovane zarade;
3) za period od 1. januara 1999. godine do 31. avgusta 2004. godine – iznos najniže osnovice osiguranja za I i II stepen stručnosti;
4) za period od 1. septembra 2004. godine – iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.
Osiguraniku iz stava 2. ovog člana, koji nema utvrđen staž osiguranja za celu kalendarsku godinu, godišnji lični koeficijent utvrđuje se srazmerno stažu osiguranja navršenom u toj kalendarskoj godini.

Član 67
Lični koeficijent utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata iz čl. 63. do 66. ovog zakona podeli sa periodom (godine, meseci i dani) za koje su obračunati, s tim što se svaka godina računa kao 1, svaki mesec kao 0,0833, a svaki dan kao 0,00278.
Kao jedan mesec, u smislu stava 1. ovog člana računa se kalendarski mesec, odnosno 30 dana.

Član 68
Penzijski staž iz člana 62. ovog zakona najviše može iznositi 45 godina.
Penzijski staž do 40 godina iskazan u godinama, mesecima i danima računa se na način utvrđen u članu 67. ovog zakona.
Penzijski staž iznad 40 godina računa se: godina kao 0,5, mesec kao 0,0417, a dan kao 0,00139.

Član 69
Za određivanje visine starosne penzije osiguraniku ženi, navršen staž osiguranja uvećava se za 6%.
Za određivanje visine invalidske penzije, ako je uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest, pri utvrđivanju ličnih bodova računa se 40 godina penzijskog staža.
Za određivanje visine invalidske penzije, ako je uzrok invalidnosti bolest ili povreda van rada, pri utvrđivanju ličnih bodova, dodaju se godine penzijskog staža od dana prestanka osiguranja, odnosno ukoliko je osiguranje prestalo pre dana utvrđene invalidnosti, u odnosu na dan utvrđene invalidnosti, tako što se:
1) osiguraniku mlađem od 53 godine života dodaje 2/3 penzijskog staža koji mu nedostaje do navršenih 53 godine života i 1/2 penzijskog staža koja nedostaje osiguraniku ženi od 53 godine života do navršenih 58 godina života, a osiguraniku muškarcu od 53 godine života do navršenih 63 godine života;
2) osiguraniku starijem od 53 godine života dodaje 1/2 penzijskog staža koja nedostaje osiguraniku ženi do navršenih 58 godina života, a osiguraniku muškarcu do navršenih 63 godine života.
Za određivanje visine invalidske penzije osiguraniku ženi, navršen staž osiguranja i penzijski staž iz stava 3. ovog člana, uvećava se za 6%.
Staž iz st. 1, 3. i 4. ovog člana, može se dodati najviše do 40 godina.
Osiguraniku koji ispunjava uslove za sticanje prava na invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža i kod koga je invalidnost prouzrokovana delimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću a delimično bolešću ili povredom van rada, određuje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od srazmernih delova određenih po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno po osnovu bolesti ili povrede van rada prema njihovom uticaju na ukupnu invalidnost, s tim što tako obračunata penzija ne može iznositi više od penzije određene sa 40 godina penzijskog staža.
Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana delimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a delimično povredom van rada ili bolešću i koji ispunjava uslove za sticanje prava na invalidsku penziju samo po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje u procentu sa kojim je na ukupnu invalidnost uticala povreda na radu ili profesionalna bolest.

Član 70
Vrednost opšteg boda je nominalni iznos koji predstavlja količnik izračunatog zbira penzija i zbira ličnih bodova svih korisnika starosne i invalidske penzije koji su pravo na penziju ostvarili u periodu od 1. januara 2001. do 30. juna 2002. godine.
Zbir penzija iz stava 1. ovog člana određuje se na osnovu mesečne visine penzija u poslednjem kvartalu 2002. godine.
Zbir ličnih bodova korisnika iz stava 1. ovog člana obračunava se na način utvrđen po odredbama ovog zakona.
Vrednost opšteg boda iz stava 1. ovog člana, usklađuje se na način koji je propisan za usklađivanje penzija.
Usklađenu vrednost opšteg boda objavljuje fond.

U nastavku u zakonu navodi se i obračun za prevremene penzije koji se odnosi na trajno smanjenje visine penzije ukoliko se odlučite ranije u penziju (a da pritom ispunjavate uslove propisane zakonom):