Početna Magazin Godine Ekonomija Javna služba – Šta donose departizacija i privatizacija? (7)

Javna služba – Šta donose departizacija i privatizacija? (7)

Šta bi se dogodilo sa tržištem rada u Srbiji kada bi došlo do departizacije? Poslovi od javnog značaja bi svakako morali biti obavljeni, i javne službe bi nekog morale da angažuju za to. Koga?

U jeku svetske krize 2008-2009. godine, ljudi su se ponadali da će bankari, berzanski agenti, brokeri (i špekulanti) koji su doveli do kolapsa ekonomije, dobiti otkaze i morati da nađu „prave“ poslove. Tada je jedan od njih odgovorio javnosti prilično provokativnim, i, moguće, tačnim, tekstom.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

On je podsetio da su „oni“ naučili da rade 15 sati dnevno, da barataju velikim brojevima veoma brzo, da donose krupne odluke u sekundama, da im je karijera sve i da ne mare mnogo za porodični život, da imaju iskustvo koje je po godini staža po nekoliko puta vrednije od staža „ostalih“.

I zaista, šta bi se, po toj analogiji, dogodilo sa tržištem rada u Srbiji kada bi došlo do departizacije? Poslovi od javnog značaja bi svakako morali biti obavljeni, i javne službe bi nekog morale da angažuju za to. Koga?

One koji su radili u privatnom sektoru jedva izbegavajući sve nepotrebne prepreke koje je država pred njih stavila, ili one koji su mogli da se „razmašu“ sa novcem građana i da učestvuju u projektima vrednim od milion (nečega) pa naviše?
Ako ništa drugo, makar su do sada stekli osećaj da mogu sve da završe – a to je vrsta samopouzdanja (i rikika) koju retko poseduju oni koji su morali kroz život ići korak po korak, a ne partijskim skokovima.

Možda bi se dogodilo ono što se dogodilo u privredi sa raspadom državnih preduzeća?