Početna Magazin Godine Istorija Izložba: Industrijsko nasleđe Srbije 1804-1918

Izložba: Industrijsko nasleđe Srbije 1804-1918

Izložba: Industrijsko nasleđe Srbije 1804-1918

Izložba „Industrijsko nasleđe Srbije 1804-1918“, autora mr Vladimira Anđelkovića, daje pregled modernizacije Srbije tokom prvog veka od osvajanja državne samostalnosti, veka u kom je izgrađeno preko 200 velikih fabrika…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Izložba je koncipirana kao pregled sačuvane istorijske građe uz kratke informativne tekstove o prvim srpskim kapitalistima, bankarima, industrijalcima i vlasnicima rudnika.

Kao prilozi na izložbenim panoima nalaze se arhitektonski planovi fabrika, dizajnerska rešenja faktura, fotografije, dokumenti, ugovori i prepiske nastale tokom poslovanja fabrika…

Na izložbi će moći da se vide i industrijski objekti koji više ne postoje: od Topolivnice kod Kule Nebojše, Tabane za preradu kože, Praviteljstvene čohare u Topčideru, Knjaževskog parnog mlina, pa do fabrika Gođevca, Ristića, Ilića, Ječmenice, Obradovića, Živkovića…

Izložba je nastala u produkciji Centra za istraživanje digitalne kulture, a realizaciju izložbe podržao je Sekretarijat za kulturu Grada Beograda.

Izložba „Industrijsko nasleđe Srbije 1804-1918“ biće otvorena u četvrtak, 29. januara 2015. godine, u Kući kralja Petra Prvog, Vase Pelagića 40, na Topčiderskom brdu, u 18 časova.

Izvod iz kataloga:

Istorija srpske industrije u XIX veku (1804-1914)

… Prvi industrijski objekti nastali u ustaničkoj Srbiji bili, su shodno potrebama mlade države, topolivnica u Beogradu i barutana u Strugarima. U vreme Kneza Miloša uspostavljena je „tipična kamarilistička ekonomska politika posebnog tipa merkantilizma u kojoj je sam politički vrh kneževine… bio nosilac privredne delatnosti“.

U tridesetim godinama počinje veliko sistematsko istraživanje rudnog bogatstva i formiranje prvih rudnika (Senjski, Mirovski, Majdanpek…) U četrdesetim godinama formira se Amidžina topolivnica u Kragujevcu iz koje će u narednim decenijama izrasti moćni vojno-industrijski kompleks.

U petoj deceniji podižu se moderne pivare (Kneževa, Kosovljanina, Kernova…), fabrike za proizvodnju tekstila i kože (čohare i ledernice…), i donosi Uredba o esnafima koja podstiče nastajanje i rast domaće industrije.

U šezdesetim i sedamdesetim godinama podižu se parni mlinovi i strugare širom Srbije, u osamdesetim nekoliko gajtanara i u devedesetim nekoliko velikih fabrika tekstila. U ovom periodu se donosi i Zakon o potpomaganju domaće radinosti – industrije, koji će uz složeniju fiskalnu politiku uticati da se od osme decenije razvije metalna industrija i industrija robe široke potrošnje…

Srbija je pred prvi svetski rat imala oko dvesta fabrika koje su zapošljavale 16.000 industrijskih radnika i ostvarivala 15% u domaćem bruto proizvodu…