Početna Magazin Godine Hroničan uticaj rada u smenama na kognitivne sposobnosti

Hroničan uticaj rada u smenama na kognitivne sposobnosti

Rad noću ili u različito doba ubrzava kognitivno starenje, zaključak je francusko-britanskog istraživanja objavljenog u časopisu Occupational and Environmental Medicine.

Žan-Kold Markie i njegove kolege sa Univerziteta u Tuluzu i sa Svonsija pratili su, tokom deset godina, 3.000 radnika sa juga Francuske koji su na početku istraživanja imali od 32 do 62 godine, radili u svim proizvodnim sektorima i od kojih je polovina radila na poslovima sa promenljivim radnim vremenom najmanje 50 dana tokom godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Njihove kognitivne sposobnosti (pamćenje, pažnja, brzina reakcije) merene su u tri navrata, u intervalima od pet godina, korišćenjem neuropsiholoških testova. Kod onih koji su deset ili više godina radili u smenama bilo je prisutno ubrzano kognitivno opadanje za, u proseku, šest i po godina.

Negativni uticaj je i pet godina nakon prestanka rada u smenama bio još uvek prisutan. Među pojedincima je postojala velika razlika.

Među rešenjima koja omogućavaju ograničavanje ovih uticaja, objašnjava Markie, kada je to moguće, bolja organizacija rada treba da omogući „radni raspored koji pogoduje spavanju. Tako je bolje početi rad u 6, a ne u 4 ujutru, na primer.“

Ovi rezultati treba da budu potvrđeni drugim studijama, naglašavaju istraživači. Istraživanja su pokazala da bi rad noću mogao da poveća rizik od raka (uključujući rak dojke), dijabetesa, gojaznosti, multipla skleroze…