Početna Magazin Godine Ekonomija Herbalajf kažnjen zbog primene piramidalne prodaje sa 200 miliona

Herbalajf kažnjen zbog primene piramidalne prodaje sa 200 miliona

Herbalajf kažnjen zbog primene piramidalne prodaje sa 200 miliona

Herbalajf, poznata kompanija „proizvoda za mršavljenje“ prisutna i kod nas, nakon više od dve godine istrage, složila sa federalnim vlastima SAD da plati 200 miliona dolara kazne i da počne da prikazuje istinite podatke o mogućim prihodima koje učesnici u zaradi lanca multi-level marketinga zaista imaju – umesto praznih obećanja da će se obogatiti…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Piramidalna prodaja – multi-level marketing

„Multi lanac marketing“ (MLM – multi-level marketing) može se posmatrati  i kao sistem piramidalne prodaje proizvoda i usluga u čije novčane tokove država nema nikakav uvid, baš kao i najveći deo neposrednih učesnika koji ulaze u sistem slušajući priče o bogatašima koji se nalaze na vrhu lanca (otprilike kao da radniku sa osnovnom školom koji dođe u fabriku pokažu direktora i kažu – tako ćeš i ti ako se potrudiš, a sad sedi za strug, plati ulaznicu, i počni da radiš – ako ne uspeš da postaneš direktor samo si ti kriv jer se nisi dovoljno trudio).

Prvi piramidalni sistem, isplaćivanje ogromnih kamata iz ulaganja novih investitora, stvorio je Čarls Ponci (Charles Ponzi) 1920. godine u SAD-u. Po njemu ovakve prevare imaju ime Poncijeva šema ili Poncijeva piramida. U Srbiji je primenjen u poznatim slučajevima „Jezda“ i „Dafina“. I danas se primenjuje u posebnom obliku znanom kao mrežni ili multi-level ili multi-lanac marketing (MLM), to jest kao piramidalna prodaja proizvoda i usluga koju karakteriše (sa sajta Mrežni marketing):

  • previsoka cena učlanjenja – to je sasvim siguran znak piramidalnih sistema, mada danas sve više njih imaju pristupačne cene
  • obećanja o visokim zaradama učlanjavanjem novih ljudi
  • nema pismenog ugovora između kompanije i distributera / članova
  • nema konkretnog proizvoda ili je proizvod u drugom planu (danas se sve više koriste razni virtuelni proizvodi) a zarada se zapravo ostvaruje učlanjavanjem novih ljudi
  • podsticanje na kupovinu velikih količina proizvoda radi dobijanja većih popusta i ostvarivanja viših nivoa
  • nemogućnost povrata proizvoda.

Suštinski, kada je reč o „prodaji proizvoda“, radi se o tome da dobar deo, većina, ili sva prodaja koju kompanija ostvaruje, zapravo bude prodata samim članovima koji je onda preprodaju. Dakle, kompanija troškove pokriva već od članova, ne izlazi na tržište sa svojim proizvodom već članovi kompenziju rizik eventualne manje potražnje, i velike količine robe ostaju u kućama članova.

Tako nijedna od ovih kompanija ne učestvuje ravnopravno u tržišnoj trci gde krajnji potrošač ima izbor između raznih proizvoda, nego se zapravo brani od manjka potražnje laganjem učesnika da će zaraditi velike pare kad prošire mrežu i preprodaju proizvod – koji prethodno kupuju od svog novca.

Ipak, zahvaljujući agresivnom marketingu, primenjenim tehnikama manipulacije prodaje, i aktivnoj promociji članova koji su daleko od dna piramide i koji direktno zarađuju od svakog novog člana, ove šeme se iznova i iznova pojavljuju u najrazličitijim oblicima i ne liči da će nestati u skorije vreme.

Kako se izboriti sa piramidom – Herbalajf primer

Prava istina o zaradi, i kazna 200 miliona dolara mogu biti pokušaj borbe, sudeći po vesti koja dolazi iz Amerike. Herbalajf se složio da plati ovoliko poravnjanje nakon istrage Federalne komisije za trgovinu, ali i da uvede praksu iskrenijeg obaveštavanja učesnika u lancu o potencijalnim i „verovatnim“ zaradama.

Naime, federalni istražitelji utvrdili su da je Herbalajf iznosio netačne tvrdnje o brzoj zaradi ako prodaju njihove napitke za mršavljenje i suplemente.

Federalna komisija za trgovinu zaključila je da je kompanija sa sedištem u Los Anđelesu varala ljude koji su postajali njeni distributeri i članovi, putem video materijala i brošura koje su pokazivale vile, skupe automobile i brodove, čak navodeći da će jednog dana moći i da napuste posao i potpuno se posvete prodaji Herbalajf proizvoda.

Ogromna većina distributera zarađuje veoma malo ili ne zarađuje uopšte. Pored toga mnogi su i izgubili hiljade dolara jer su podstaknuti da iznajmljuju i kupuju poslovne prostore kako bi osnivali „Klubove nutricionizma“ gde ljudi treba da plate dnevnu kartu da piju proteinski napitak ili čaj – zaključak je nadležnih.

– Herbalajf će morati da počne da posluje legitimno, iznoseći istinite tvrdnje o iznosu koji učesnik može da zaradi, a moraće i da nadoknadi štetu koja je već pričinjena članovima – kaže predsedavajuća komisije Edit Ramirez.

Herbalajf je u 2015. godini zaradio 4,5 milijardi dolara. Istraga je počela u martu 2014. godine kada je milijarder i investitor Vilijam Akman prijavio kompaniju da primenjuje piramidalnu šemu. On je čak započeo i svojevrsni lični krstaški rat protiv njih povlačeći poslovne poteze u tom smeru, ali i pojašnjavajući kako rade u prezentacijama investitorima i video materijalima koje je snimao. Nakon vesti o kazni, Akman tvrdi da kopaniju treba ugasiti.

Još neke zanimljivosti koje prate ovu odluku i Herbalajf kompaniju:

  • Herbalajfovi članovi lanca koji su viši u hijerarhiji ne bi trebalo da zarađuju od regrutovanja novih članova nego od svog direktnog rada – prodajući proizvode prema stvarnoj potražnji a ne članovima kojima se obećava da postoji potražnja, zaključak je istrage.
  • Herbalajf 80 odsto proizvoda mora prodavati direktno krajnjim korisnicima a ne članovima mreže.
  • Godine 2012. Herbalajf je imao 3.700 klubova samo u Severnoj Americi i preko tih klubova je išla prodaja od 30 do 35 odsto proizvoda – samim članovima a ne tržištu.
  • Upravnici klubova podsticani su da dele flajere na ulicama i u školama pozivajući ljude da posete „mesto gde se promoviše zdravlje“, a umesto toga u klubovima se zapravo primarno odvijalo regrutovanje novih članova.
  • Među vlasnicima kompanije ističe se investitor Karl Ajkan (Carl Icahn). Uz objavu o poravnjanju, kompanija je objavila i da će mu biti odobreno da kupi skoro 35% akcija umesto dosadašnjeg limita od 25%. On poseduje oko 18% akcija u Herbalajfu.

Izvor: Penzin, prevod sa LA Times