Početna Magazin Godine Hemoterapija, u terminalnim fazama raka, više škodi nego što koristi

Hemoterapija, u terminalnim fazama raka, više škodi nego što koristi

Hemoterapija, u terminalnim fazama raka, više škodi nego što koristi

Hemoterapija kod ljudi sa rakom u terminalnoj fazi ne poboljšava kvalitet života i može da donese više štete nego koristi

Fotografija iz teksta Rak dojke

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Hemoterapija kod ljudi sa rakom u terminalnoj fazi ne poboljšava kvalitet života i može da donese više štete nego koristi, zaključak je istraživanja objavljenog u Journal of the American Medical Association (JAMA) Oncology. Autori istraživanja ističu da ovi rezultati dovode do preispitivanja dosadašnje prakse i smernica za lečenje.

Holi G. Prigerson sa Vajl Kornel Medicinskog koledža i njene kolege sproveli su istraživanje sa 661 osobom u terminalnoj fazi (sa uznapredovalim metastazama raka ili napredovanjem raka nakon prethodnog lečenja hemoterapijom).

Na početku istraživanja, oko četiri meseca pre smrti, procenjeno je, korišćenjem standardizovane skale, da je kvalitet života prosečan. Nekoliko nedelja pre smrti, osobe koje su najviše bile uključene u staranje o osobi oboleloj od raka procenile su njihov nivo psihičkog i fizičkog stresa kao i ukupni kvalitet života jednu nedelju pred smrt.

Nešto više od polovine učesnika primalo je tzv. palijativnu hemoterapiju koja ima za cilj da ublaži simptome i produži život. Zaključak istraživanja je da se njom ne postiže nijedan od ova dva efekta.

Kod pacijenata koji su, na početku istraživanja, bili zdraviji i aktivniji, hemoterapija je povezana sa lošijim kvalitetom života i nije im produžila život.

Američko društvo za kliničku onkologiju (American Society for Clinical Oncology – ASCO) preporučuje ograničavanje upotrebe palijativne hemoterapije kod pacijenata koji dobro funkcionišu koja im se prepisuje jer se pretpostavlja da će oni imati koristi od nje.

Dr Prigerson smatra da hemoterapiju treba izbegavati kod onih koji su, tokom budnog stanja, 50 odsto vremena nepokretni i ne mogu da brinu o sebi ili im je ta sposobnost znatno umanjena.

„Pacijentima koji se osećaju dobro, rutinsko prepisivanje palijativnog tretmana* koji je toksičan i može da izazove neželjene posledice najverovatnije čini da se oni osećaju gore, a ne bolje“, kaže ova naučnica.
*Ovde se pod terminom „palijativni tretman“ misli na hemoterapiju koja se prepisuje pacijentima u terminalnoj fazi raka. Ovaj termin ne treba mešati sa palijativnim zbrinjavanjem.

Ovo istraživanje je nastavak prethodnog, objavljenog prošle godine u British Medical Journal u kojem su dr Prigerson i njene kolege konstatovale da je manje verovatno da ljudi koji su primili palijativnu hemoterapiju umru kod kuće – oni najčešće umiru u jedinici intenzivne nege i veća je verovatnoća da će imati i agresivne intervencije.