Početna Magazin Godine Dom i stanovanje Gde se sele Srbi – u Srbiji?

Gde se sele Srbi – u Srbiji?

Gde se sele Srbi – u Srbiji?

Tokom prethodne godine 124.472 osobe preselile su se iz jednog u drugo naselje na teritoriji Srbije i tu promenu prebivališta prijavile MUP-u. Omiljene „destinacije“ za novi život – Beograd i Vojvodina, piše Politika…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Tekst u celosti preuzet sa sajta Politika, autor K. Đorđević

Više od 16.000 osoba tokom protekle godine doselilo se iz unutrašnjosti Srbije u prestonicu – najveći broj njih danas živi na Voždovcu, Zvezdari, Novom Beogradu, Paliluli i Čukarici. Vojvodina je drugo omiljeno mesto za život – u nju se protekle godine doselilo 12.668 osoba. Analiza unutrašnjih migracija u Srbiji pokazuje da najveći broj odseljenih u odnosu na doseljene ima Kraljevo, iz koga su se 2014. godine odselile 1.962 osobe, zatim Kruševac, iz koga je otišla 1.731 osoba, potom Leskovac, koji je siromašniji za 1.828 žitelja, i Prijepolje, iz koga se odselilo 796 osoba.

Gordana Bjelobrk, načelnica odeljenja vitalne statistike u Republičkom zavodu za statistiku, objašnjava da su tokom prethodne godine 124.472 osobe promenile prebivalište, to jest preselile se iz jednog u drugo naselje na teritoriji Srbije i tu promenu prebivališta prijavile MUP-u.

Najveći broj njih doselio se u Beograd, zatim u region Vojvodine, a potom u region Šumadije i zapadne Srbije, a tek na kraju u region južne i istočne Srbije. Jedino je Beogradski region u 2014. godini imao pozitivan migracioni saldo, odnosno veći broj doseljenih u odnosu na odseljene. Prosečna starost osoba koje su promenile prebivalište je 33,2 godine, a kako podaci govore da su žene te koje češće menjaju adresu, možemo samo da pretpostavimo da je jedan od razloga za promenu mesta boravka to što su stale na ludi kamen u drugom gradu – kaže sagovornica Politike.

Ona takođe dodaje da se ova emigrantska statistika ne odnosi na studente koji u najvećem broju slučajeva ne menjaju mesto boravišta kada odlaze na studije u velike univerzitetske centre.

Iako se u Beograd prošle godine doselilo 16.146 osoba iz drugih gradova Srbije, a čak 31.582 Beograđanina su se tokom prethodne godine preselila iz jedne u drugu beogradsku opštinu – primera radi, sa Zvezdare na Novi Beograd, a 3.617 osoba promenilo je mesto prebivališta unutar iste opštine – recimo, preselilo se iz Belog Potoka u Zuce na opštini Voždovac.

Podaci izvedeni iz analize Republičkog zavoda za statistiku takođe svedoče da čak 60 odsto unutrašnjih migranata spada u kategoriju „izdržavanih osoba”, trećina njih su radno aktivne osobe, dok udeo osoba sa ličnim primanjima iznosi sedam odsto. Od 168 opština Srbije, samo je 35 imalo pozitivan migracioni saldo u prethodnoj godini, to jest veći broj doseljenih u odnosu na odseljene. U 133 opštine zabeležen je negativan migracioni saldo – iz njih je otišlo više osoba nego što je došlo.

Analiza Instituta društvenih nauka pokazuje da se osobe doseljavaju u ona mesta u kojima ima kapitala, zbog čega su Beograd, Novi Sad i Niš jedini gradovi koji privlače stanovništvo, jer imaju pozitivne bilanse.

Ova analiza takođe pokazuje da se sada najviše prazne varošice sa 10.000 do 30.000 stanovnika, a potom naselja koja imaju između 50.000 i 70.000 stanovnika. U njima uglavnom ostaju penzioneri koji čuvaju kućna ognjišta.

Demografi takođe upozoravaju da se svake godine iz Srbije iseljava oko 30.000 osoba i podsećaju da svake godine nestane jedan grad veličine Šida ili Petrovaradina, jer čak 30.000 osoba više umre nego što se rodi. Zbog toga je u poslednjih deset godina broj stanovnika u Srbiji smanjen za oko 372.000 – samo na osnovu prirodnog priraštaja. Ovu statistiku, objašnjavaju demografi, ne može brzo da popravi ni nagli skok nataliteta.