Početna Magazin Godine Ekonomija Fiskalni savet: Otkud nam za povećanje plata i penzija kad smo dužni kao Grčka?

Fiskalni savet: Otkud nam za povećanje plata i penzija kad smo dužni kao Grčka?

Fiskalni savet: Otkud nam za povećanje plata i penzija kad smo dužni kao Grčka?

Smanjenje plata i penzija jeste osnovna mera budžetske štednje u okviru novog trogodišnjeg programa fiskalne konsolidacije, i po svojoj prirodi je trajnog karaktera. Planom je, naime, predviđeno da plate i penzije ostanu na umanjenom nivou bar do kraja 2017. godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ilustracija: Baja Patak

Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović, na konferenciji za medije održanoj 17. juna 2015. godine, rekao je da nema ekonomskog opravdanja za povećanje plata i penzija.

Srbija za plaćanje kamata troši više nego za javne investicije, a prema udelu kamata u BDP-u, samo šest zemalja u Evropi ima veće troškove od Srbije. Dok je za javne investicije budžetom za 2015. predviđeno 122 milijarde dinara, za kamate ćemo platiti 140 milijardi dinara.

Srbija će u 2017. za kamate da plaća četiri odsto BDP-a i time će se u potpunosti izjednačiti sa relativnim iznosom prema BDP-a koji sada plaća Grčka„, rekao je Petrović. Srbiji će se troškovi za kamatu svake godine povećavati za 0,5 odsto BDP-a, što znači da ćemo toliko morati da štedimo samo da bi smo „ostali u mestu“, precizira Petrović. To je jedan od razloga zašto je neodrživo vraćanje plata i penzija na prethodni nivo posle smanjenja za 10 odsto.

U nastavku vam prenosimo delove iz izveštaja Fiskalnog saveta „Fiskalna konsolidacija u 2015. godini i osnovni reformski izazovi“ koji se odnose na (ne)povećanje penzija. Kompletan dokument (u pdf-u) možete preuzeti sa sajta Fiskalnog saveta na linku ovde.


Fiskalni planovi za 2015. uspešno se ostvaruju, nešto i bolje od plana, ali se još čeka otpočinjanje reformi koje su ključne za trajno ozdravljenje javnih finansija Srbije. Prvi korak fiskalne konsolidacije koji počiva na smanjenju plata i penzija doveo je do planiranog umanjenja deficita države u 2015. godini. Ovakav početni rezultat se ne sme potceniti, posebno imajući u vidu iskustva prethodnih neuspešnih pokušaja fiskalne konsolidacije.

Fiskalni deficit u 2015. bi mogao da iznosi nešto ispod 5% BDP-a što predstavlja poželjno, osetno, umanjenje u odnosu na 2014. godinu. U odnosu na 2014. godinu kada je fiskalni deficit iznosio 6,6% BDP-a, očekujemo da se deficit u 2015. umanji za približno 1,8% BDP-a.

Četiri činioca najviše utiču na promenu fiskalnog deficita u 2015. u odnosu na 2014. godinu. To su:

  1. umanjenje penzija i plata u javnom sektoru
  2. poboljšanje naplate poreza (akcize i PDV)
  3. uvođenje akcize na struju
  4. povećanje državnih izdvajanja za kamate.

Najvažnije od svih je svakako umanjenje mase penzija i plata iz novembra 2014. godine (od oko 5 i 10%, respektivno) koje je umanjilo deficit u 2015. u odnosu na 2014. za 1,5% BDP-a. Poboljšanje naplate poreza je posledica suzbijanja sive ekonomije, pre svega u prometu akciznih proizvoda, i procenjujemo da će povećati javne prihode za 0,5-0,7% BDP-a. Uvođenje akcize na struju, koje će stupiti na snagu od avgusta imaće uticaj na umanjenje deficita u 2015. za 0,2% BDP-a. Jedan deo ušteda i poboljšanja prihoda, od 0,5% BDP-a, otići će, međutim, na povećanje državnih izdataka na kamate u 2015, što je neminovna posledica visokog rasta javnog duga iz prethodnih godina.

Uzimajući sve navedeno u obzir, vidimo da umanjenje deficita u 2015. počiva na smanjenju penzija i plata u javnom sektoru, jer se drugi činioci skoro potiru. Ukoliko bi se penzije i plate vratile na svoj nivo pre umanjenja, i deficit bi se vratio na nivo od oko 6,5% BDP-a iz 2014. godine, kao da konsolidacije nije ni bilo. Zbog toga je ekonomski potpuno izlišno otvaranje diskusije o njihovom povećanju (ili čak vraćanju na stari nivo).

Javni rashodi u 2015. opadaju zahvaljujući smanjenju penzija i plata, dok se promene drugih rashoda uglavnom međusobno potiru.

Budžetom je planirano da smanjenje državne potrošnje u 2015. godini bude rezultat delovanja nekoliko različitih činilaca:

  1. strukturnog smanjenja penzija i plata u javnom sektoru
  2. smanjenja subvencija
  3. povećanja izdataka za kamate
  4. planiranog porasta javnih investicija.

Najvažnije od svih svakako je umanjenje penzija i plata iz novembra 2014. godine (od 5% i 10% respektivno), koje će doneti strukturne uštede u iznosu od oko 1,5% BDP-a.

Vlada je u 2015. godinu ušla sa konkretnim merama usmerenim ka umanjenju izdataka za penzije i plate u javnom sektoru. Srbija je godinama bila negativni rekorder u pogledu visokih izdvajanja za penzije i plate u javnom sektoru, a budžet za 2015. godinu i Fiskalna strategija predstavili su konkretan program za njihovo umanjenje – linearno smanjenje zarada u javnom sektoru (većih od 25.000 din) za 10% i mase penzija za oko 5%.

Fiskalni savet je načelno podržao predložene mere, iz najmanje dva razloga:

Prvo, jer smanjenje ovih izdataka predstavlja najznačajniji izvor potrebnog smanjenja deficita u kratkom roku. Naime, uštede koje se po osnovu pomenutog umanjenja očekuju iznose preko 450 mln evra u 2015. godini – nijedna druga mera nema ni približno isti efekat na smanjenje deficita, niti brzinu efektuiranja.

Drugo, ove mere predstavljaju važan korak ka neophodnom srednjoročnom prilagođavanju strukture javnih rashoda. Rashodi za zarade od gotovo 12% BDP-a25 i penzije od preko 13% BDP-a (koliko su iznosili u 2014. godini) nisu bili u skladu sa nivoom razvijenosti Srbije, i daleko su veći nego u uporedivim zemljama Centralne i Istočne Evrope.

Stoga su predložene mere, između ostalog, predstavljale i važan korak ka njihovom približavanju održivim nivoima. Međutim, predloženo nominalno umanjenje plata za 10% i mase penzija za 5% ne obezbeđuje dovoljne uštede u srednjoročnom periodu, te se Vlada obavezala da u naredne tri godine smanji broj zaposlenih u javnom sektoru, i to za po 5% godišnje (75.000 zaposlenih ukupno za tri godine). Imajući u vidu da prirodni odliv u penziju (bez novog zapošljavanja) neće biti dovoljan za postizanje planiranog umanjenja fonda plata, nedostajuće uštede će biti ostvarene otpuštanjima viška zaposlenih u javnom sektoru.

Mere fiskalne konsolidacije i suzbijanje sive ekonomije omogućili su strukturno smanjenje deficita u prva četiri meseca za oko 30 mlrd dinara. Krajem 2014. godine plate u javnom sektoru (iznad 25.000 dinara) linearno su smanjenje za 10%, dok je ukupna masa penzija umanjena za oko 5%.

Smanjenje rashoda za zaposlene i penzije predstavlja osnovnu meru budžetske štednje u okviru novog trogodišnjeg programa fiskalne konsolidacije, i po svojoj prirodi je trajnog karaktera (planom je, naime, predviđeno da plate i penzije ostanu na umanjenom nivou bar do kraja 2017. godine).

Planirane uštede po osnovu smanjenja najvećih budžetskih rashoda sasvim očekivano se ostvaruju i objašnjavaju međugodišnje smanjenje deficita opšte države za oko 23 mlrd.

Dosadašnja fiskalna kretanja jesu zadovoljavajuća, ali ne postoje uslovi za razmatranje povećanja plata u javnom sektoru i penzija u 2015. godini. Umanjenje plata u javnom sektoru i penzija ključna je mera fiskalne konsolidacije i daje velike i nesporne uštede u budžetu.

Iako je uočeno poboljšanje u naplati javnih prihoda dobrodošlo, rezultat je ipak za red veličine manji od ostvarenih ušteda po osnovu smanjenja najvećih budžetskih rashoda i nikako ih ne mogu nadomestiti. S druge strane, uticaj ostalih činilaca (usled kojih je dosadašnji rezultat naizgled mnogo bolji od plana), u najvećoj meri je samo privremen i jednokratan i ne može biti osnov za fiskalnu konsolidaciju u srednjem roku.

Dakle, ukoliko bi se odustalo od ove mere, budžetski deficit bi se već tokom 2016. godine ponovo približio nivou s početka fiskalne konsolidacije (delom i usled sve većih troškova za kamate), a zaustavljanje rastuće putanje javnog duga u predviđenom roku bilo bi nemoguće.

Smatramo da bi nešto povoljnija fiskalna kretanja od početka godine trebalo sačuvati kao odgovarajuću rezervu, ukoliko sprovođenje preostalih strukturnih mera fiskalne konsolidacije ne bude u potpunosti uspešno.

Već se kasni sa reformama čije je sprovođenje od presudnog značaja za trajno ozdravljenje domaćih javnih finansija i smanjivanje deficita posle 2015. godine (kad se iscrpe efekti umanjenja plata i penzija). To su reforme javnih preduzeća (EPS, Srbijagas, Železnice), završetak procesa privatizacije državnih preduzeća do kraja godine, targetirana racionalizacija zaposlenosti u javnom sektoru do 2017. godine, reforma Poreske uprave i drugo.