Početna Magazin Godine Društvo za borbu protiv raka posle 88 godina – pred gašenjem

Društvo za borbu protiv raka posle 88 godina – pred gašenjem

Društvo za borbu protiv raka posle 88 godina – pred gašenjem

Zbog nedostatka sredstava, na izdisaju je jedno od najstarijih i najvažnijih udruženja – Društvo Srbije za borbu protiv raka. Novca iz budžeta nema, a ne štampa se ni markica koja je bila izvor prihoda. Razlog je taj što Pošta od 2014. godine traži procenat, a već od 2015. godine slične inicijative Pošte preusmerene su na neke druge organizacije…

Društvo Srbije za borbu protiv raka, posle punih 88 godina postojanja, pred gašenjem je jer je ostalo bez prihoda. Predsednik Društva profesor dr Slobodan Čikarić tvrdi da im država za prošlu godinu nije uplatila ni skromnih 750.000 dinara (oko 6.000 evra – prim. Penzina), na koliko se posle dve i po decenije izdržavanja od doplatne poštanske markice, sveo prihod, koji dele sa Savezom društava za borbu protiv raka Vojvodine. A, ove godine, definitivno, ne mogu da očekuju ni dinar iz budžeta, jer ni njihovi programi nisu dobili „zeleno svetlo“ nadležnih.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Istorijat društva – Na inicijativu prof. dr Đorđa Joannovića i prof. dr Ksenofona Šahovića, 20. septembra 1927. godine osnovano je Jugoslovensko društvo za izučavanje i lečenje raka, kao četvrto društvo u svetu.
Izvor: Sajt Društva Srbije za borbu protiv raka


Zvog finansijskih problema, upozorava prof. Čikarić, za prošlu i ovu godinu nije plaćena ni članarina Međunarodnoj uniji za borbu protiv raka:

– Bez ikakvih prihoda nismo mogli da izdvojimo 3.000 švajcarskih franaka, kolika je godišnja članarina u Uniji, od koje smo dobijali važne normative za klasifikaciju raka i par navrata ih prevodili i besplatno delili našim onkolozima. Iz sadašnje pozicije ne možemo da računamo kao nekad ni na povoljnosti za učešće na kongresima, a morali smo, nažalost, da odbijemo i ponudu Unije da 2020. godine mi organizujemo Svetski onkološki kongres, što bi bilo značajno i za našu zemlju, i za zdravstvo – kaže prof. Čikarić.

Od 1991. godine, kada je na nivou tadašnje Federacije donet zakon o doplatnoj poštanskoj markici, Društvo je imalo obezbeđen godišnji prihod. Do 2002. godine je, na osnovu programa koje je usvajalo Ministarstvo zdravlja, i odluke Vlade o doplatnoj poštanskoj markici, Društvo prihodovalo od pet miliona tiraža poštanske markice, koje je delilo sa Savezom društava za borbu protiv raka Vojvodine prema broju stanovnika: 75 odsto prihoda Srbiji, 25 odsto Vojvodini. Naredne godine zakon je izmenjen, a tiraž markice smanjen.

– Do 2014. godine dobijali smo najmanje 1,5 miliona markica, a te godine je tiraž bio dva miliona. To je nama obezbedilo 15, a Vojvodini pet miliona dinara, koje smo iz Trezora NBS podizali za realizaciju projekata, jer su sve funkcije u Društvu volonterske. Pošta je već tada počela da „zateže“ i da traži 10 odsto od prodaje markice i pet odsto za kreiranje markice.

Prošle godine, prema rečima prof. Čikarića, tiraž markice je smanjen na svega 100.000, i pored toga što se na taj način ne bi obezbedila ni polovina materijalnih troškova Društva sa 14 podružnica, kao ni rad Saveza u Vojvodini, predat je program koji je usvojen, ali odluka o štampanju markice nije doneta, jer se, navodno, pošti ne isplati tiraž od 100.000 komada.

– Tako smo ostali bez prihoda, ali su doplatnu markicu dobili crkva, Crveni krst i Vaterpolo savez Srbije. U situaciji kad je za godinu dana u Srbiji registrovan 34.791 oboleli od raka, a 21.091 umro, Društvo koje radi na prevenciji i edukaciji izgleda nikome ne treba – navodi prof. Čikarić.

NEMA NI ZA OTVORENI TELEFON

Prošlu godinu Društvo je, kaže prof. Slobodan Čikarić, nekako „izguralo“ jer su prodali stan od 45 metara kvadratnih, koji je jedna pacijentkinja ostavila Društvu.

– Sada je, međutim, doveden u pitanje i opstanak otvorenog telefona za obolele od raka i članove njihovih porodica, kraj kojeg dežuraju onkolozi. Ta dežurstva smo po satu plaćali 500 dinara, a otvorena linija će „preživeti“ samo ako onkolozi ubuduće budu dežurali volonterski. Tiraž časopisa „Rak“, koji je bio 40.000, sveli smo na 5.000, a preventivna predavanja po domovima zdravlja smo zaustavili jer ne možemo da platimo putne troškove lekarima.