Da li posao čuva zdravlje starijih osoba?

Da li posao čuva zdravlje starijih osoba?

Izgleda da posao može imati pozitivan uticaj na zdravlje starijih osoba. To je, makar, zaključak američkog istraživanja koje je objavljeno u septembarskom izdanju naučnog časopisa Preventing Chronic Disease.

Fotografija iz teksta: Zaveštanje vrednog čoveka (Saša Roksandić)

Veliki broj ljudi u radnom odnosu sa nestrpljenjem očekuje doba kada će moći da se penzioniše. To je sasvim razumljivo jer je, nakon godina teškog posla, sasvim opravdana želja ljudi da se odmore i da, pre svega, dobiju više vremena za sebe i svoju porodicu.

Međutim, izgleda da bi samoinicijativno odlaganje penzije moglo da postane način za održavanje dobrog zdravstvenog stanja i ispunjen i dug život.

Američki naučnici su, za svoje istraživanje, iskoristili podatke 83.338 osoba prikupljene širom Sjedinjenih Američkih Država u periodu od 1997. do 2011. godine u ispitivanju „National Health Interview“. Reč je o osobama starim 65 i više godina, sa prosečnom starošću 74,6 godina.

Naučnici su došli do zaključka da su osobe koje su nastavile da rade i nakon što su stekle uslov za penziju bile zdravije od onih osoba koje su se penzionisale ili koje su nezaposlene.

Rezultat istraživanja koji je još više iznenadio naučnike jeste da su najboljeg zdravstvenog stanja osobe koje nastavljaju da rade na poslovima koji podrazumevaju i fizičko angažovanje. Prema rezultatima istraživanja, osobe koje se bave tom vrstom posla imaju za 16 % manji rizik od komorbiditeta* i smanjene pokretljivosti.

Neki stručnjaci, međutim, upozoravaju da sama činjenica da osoba ostaje u radnom odnosu nije zaslužna za očuvanje zdravlja. Naime, osobe koje su najboljeg zdravstvenog stanja imaju više šanse (i veću želju) da nastave da rade za razliku od onih koji su lošijeg zdravlja i koji žele da se penzionišu i iz tog razloga.

Zaključak američkog istraživanja je da postoji jaka veza između zaposlenja i zdravstvenog statusa kod starijih osoba koja se ne može objasniti ni socioekonomskim faktorima (npr. obrazovaje, prihodi…) niti životnim navikama (npr. pušenje cigareta).

Da bi ljudi nastavili da rade, često je od presudnog značaja radno okruženje i mogućnost da i dalje obavljaju neki posao bez obzira na svoje promenjene sposobnosti. Zato preporučuju da donosioci odluka podstiču preduzeća da prilagode radna mesta za rad osoba sa fizičkim ograničenjima i invaliditetom.

*Komorbiditet označava postojanje dva ili više oboljenja kod iste osobe

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *