Početna Magazin Godine Ekonomija Budžetski deficit zahteva smanjivanje plata i penzija

Budžetski deficit zahteva smanjivanje plata i penzija

Novu vladu će od prvog dana pritisnuti budžetski deficit koji će, izgleda, biti veći od planiranih 180 milijardi dinara.

Paralelno sa pripremama rebalansa budžeta za 2014. godinu teći će i nastavak pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Dr Kosta Josifidis, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu smatra da smanjivanje plata, pa čak i penzija, više nije realno izbeći. „Jednostavno, mala i nedovoljno transformisana ekonomija kakva je naša, ne može dugo da nosi teret visokih troškova balastne administracije iz nasleđenog perioda. I pravo je čudo da je uopšte i preživela“, kaže prof. Josifidis za novosadski Dnevnik.

„Naravno, u pregovorima se može ići i na alternativna rešenja, jer je ekstremno nepopularno to što će se preduzimati. U tom smislu se i MMF-u mora predočiti da bi i oni trebalo da budu fleksibilniji, s obzirom na konglomerat mera, pre svega u smislu da će se morati rigorozno štedeti, ali da se istovremeno nikako ne smemo rastajati od mogućnosti kapitalne potrošnje, dakle, investiranja.“

Sa budžetskim deficitom, raste i javni dug. Ministarstvo finansija je saopštilo da je javni dug dosegao 62,3% BDP-a. Postoji zabrinutost da Srbija neće biti u mogućnosti da servisira dospele obaveze prema starim poveriocima.

Dalje zaduživanje u funkciji servisiranja postojećih dugova je neizbežno u kratkom roku, pri čemu ostaje otvoreno samo pod tim uslovima. Paralelno se, naravno, mogu voditi pregovori za reprogramiranje dugova kao i obezbeđivati pretpostavke za dugoročni ekonomski rast, a to su investicije. I to, pre svega, strane direktne investicije, bez obzira na boju i miris, i bez namere da potcenjujem mogućnosti domaćeg kapitala, koji, treba i to ipak reći, do sada nije pokazivao neku veliku želju da se uključi u proces dugoročnog investiranja.“

Prof. Josifidis smatra da se najavljene ekonomske preporuke Evropske komisije neće bitno razlikovati od onoga što od Srbije očekuje MMF.
„Jedino što se u pogledu MMF-a radi o hitnosti mera, dok Evropska komisija može da uslovi promene u dužim vremenskim razmacima.“

Više: o politici NBS-a, bankama kao „svetim kravama“ čitajte u Dnevniku.