Početna Magazin Godine Ekonomija Banka Amerike: 7 prilika za profit u narednim godinama

Banka Amerike: 7 prilika za profit u narednim godinama

Banka Amerike: 7 prilika za profit u narednim godinama

Gde ulagati novac u 2015. godini? A gde investirati mnogo novca ove godine da se zarađuje u narednom periodu? Koje grane privrede imaju najveći potencijal? Gde je tu mesto malog kapitala, preduzetnika, potrošača? Upoznajte se sa strujama koje će nas nositi u narednim godinama…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Banka Amerike Meril Linč, krajem 2014. godine, objavila je izveštaj istraživanja o globalnim trendovima za 2015. godinu. S obzirom da je reč o dugoročnim trendovima, Penzin prevodi zaključke ovog izveštaja koji mogu biti zanimljivi čitaocima kao uvid u globalne tokove novca i svetskog bogatstva, ali i onoga što nas očekuje kao pojedince… pardon… kao potrošače koji pomenuti profit i treba da im donesu…

Napomena: Trudili smo se da prevedemo ovaj izveštaj tako da bude što bliži originalu na engleskom jeziku. Za one koji nisu zadovoljni prevodom na kraju teksta dajemo i link ka originalu.

7 tema* sveta u tranziciji za 2015. godinu

(Naslov originala: BofA Merrill Lynch Global Report;
A Transforming World: Year Ahead 2015;
7 Transforming World themes for 2015)

U svetu koji se menja (Transforming World), prema našem mišljenju, potreban je okvir koji povezuje brojne investicione teme, kako bismo identifikovali glavne trendove koji će verovatno uticati na tržišta u narednim godinama, i koji će identifikovati najveće pobednike i gubitnike.

Okvir našeg istraživanja povezuje svet kroz pet oblasti:

  • Ljudi – raspodela oskudnih ljudskih resursa
  • Inovacija – remetilačka uloga tehnologije
  • Tržišta – raspodela oskudnog finansijskog kapitala
  • Vlade – uloga javnih politika
  • Planeta Zemlja – raspodela oskudnih prirodnih resursa.

Na godišnjem nivou povećanje vrednosti globalnih tematskih investicija* („tema“ iz naslova) u poslednje tri godine bio je 32 odsto, nasuprot 15 odsto koliko je iznosilo povećanje vrednosti akcijama u istom periodu.

Tematsko investiranje trebalo bi da zadrži ovaj nivo uspešnosti u hrabrom, novom, post-QE** svetu. Pozicionirajte se za niže očekivane profite sa finansijskih tržišta koncentracijom portfolia u vrednosti koje su povezane sa našim dugoročnim trendovima (temama).

*Tematske investicije (thematic investing ili motif investing) – investicije u aktuelne trendove bilo koje vrste (prim. Penzina).

**QE (Quantitative easing, kvantitativno popuštanje, povećanje mase novca) – tip monetarne politike koji koriste centralne banke da stimulišu ekonomiju kada standardne monetarne mere postanu neefikasne i sastoji se od povećanja zaliha novca od strane centralne banke (kod nas je to Narodna banka Srbije, NBS – prim. Penzina) putem kupovine efekata kao što su državne obligacije, što dovodi do rasta cena i zaustavljanje deflacije.

Kružni i sekularni* trendovi nastavljaju da menjaju naš svet u velikim i značajnim koracima i uključuju sledeće:

  • 50% svih vladinih obveznica u svetu trenutno donose 1% profita ili manje
  • u narednih 20 godina 1 od 3 posla u Velikoj Britaniji zameniće računari ili roboti
  • nedeljno se dogodi oko 122.000 sajber-napada
  • 47 država su zvanično označene kao ugrožene u smislu vodosnabdevanja
  • preko polovine populacije u Evropi imaće 50 i više godina u narednih 10 godina.

*sekularni trend (secular trend) – trendovi u ekonomiji ili na tržištu koji su povezani sa nekom karakteristikom ili fenomenom koji nisu ciklični ili sezonski, ali postoje u relativno dugom periodu (prim. Penzina).

Poslednjih sedam godina karakterisala je serija finansijskih kriza bez presedana, odgovor monetarnih mera na tu krizu koji je takođe bio bez presedana (na primer, spašavanje privatnih banaka budžetskim novcem – prim. Penzina), i nenormalno veliko povećanje vrednosti krupnog kapitala i imovine.

Verujemo da era likvidno jalovog profita ove imovine koja je trajala proteklih godina dolazi do svog kraja kako se makro pokretači makro tržišta, nulte kamatne stope i rekorni profiti maksimiziraju.

Po našem viđenju, normalizacija ekonomskog rasta i politika u narednim godinama verovatno će koincidirati sa normalnijim rastom vrednosti obveznica i profita kapitala, kao i veće varijacije finansijskog kapitala. Očekivani niži profiti kroz obveznice i akcije znači da će izbor „tema“ biti značajniji za veći „alfa“ (alpha), po našem mišljenju.

Ovde izdvajamo upotrebljivo istraživanje sedam investicionih tema za 2015. godinu:

  1. Finansijska represija
  2. Robotika
  3. Sajber-bezbednost
  4. Interenet stvari (Internet of Things, IoT)
  5. Solar
  6. Voda
  7. Revolucija u dugovečnosti

Napomena: Penzin u potpunosti prevodi samo drugu i poslednju – sedmu tačku, koje su u samom fokusu naših interesovanja.

1. Finansijska represija (Tržišta)

Imovina centralnih banaka (uključujući devizne rezerve), sada iznosi 22,6 biliona dolara, što je više od BDP-a Japana i SAD zajedno. U 2014. profit vladinih obveznica dostigao je istorijske minimume u Japanu, Nemačkoj, Francuskoj, Španiji, Italiji, Irskoj, POrtugaliji, Švedskoj, Švajcarskoj, Južnoj Koreji, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj.

Današnji nivo kamata može da se uporedi samo sa onim iz 1930-ih godina iz vremena velike depresije. Trenutno, 1,4 milijarde ljudi doživljava negativne realne kamatne stope.

2. Robotika (Inovacije)

Proizvođač sportske opreme Najk u 2013. godini zaposlio je 106.000 radnika manje zbog unapređenja automatizacije procesa proizvodnje. Procene su da će u 2014. i 2015. godini robotičke instalacije biti povećane za po 12 odsto godišnje (izvor: International Federation of Robotics).

Ovo je posledica fokusa na konukrentnost cena, autsorsing inženjerskih usluga (umesto držanja „skupih“ inženjera „u kući“), povećanog zahteva za kvalitetom i inflacije rasta plata u tržištima u razvoju.

Prema našem viđenju, kompanije koje bi trebalo da profitiraju od robotike jesu one koje se bave industrijskom automatizacijom i robotizacijom, robotičkom hirurgijom, sistemima kontrole i opremom, industrijskom računara (PC – personal computer) i pametnih uređaja.

3. Sajber-bezbednost (Inovacije)

Procenjeni broj sajber-napada je 122.000 nedeljno. U 2014. godini, glavni udari bili su na sajtove kompanija eBay, Home Depot, JP Morgan i Target. Prosečan trošak zbog uspešnog sajber-napada američke kompanije u 2014. godini koštao je 12,7 miliona dolara, a na globalnom nivou šteta po ekonomiju iznosila je 0,5 biliona dolara (izvori: CSIS, McAfee).

4. Internet stvari (Internet of Things – Inovacije)

U 2013. godini bilo je umreženo 500 miliona uređaja, a u 2015. godini 7,2 milijarde uređaja biće povezano na internet. U 2020. godini, procenjuje se, internetom će biti povezano 50 milijardi uređaja, odnosno preko šest uređaja po osobi*.

Procenjujemo vrednost tržišta softvera za Internet stvari (IoT market) na 36 milijardi dolara do 2017. godine.*Napomena: Ako se pitate kojih je to šest uređaja po osobi podsećamo da je danas sve više kućne tehnike povezano na internet (frižideri, šporeti), a naročito kućna automatika (električne instalacije, automatizacija klimatizacije, grejanja, zaštite prozora, itd), pa to i nije tako neverovatna procena kad se uzme u obzira da već verovatno imamo i računar i mobilni telefon povezan na internet (prim. Penzina).

5. Solar (Planeta Zemlja)

Potražnja raste a cene opreme, dozvola, ugradnje – padaju. Do kraja 2014. godine 48,4 gigavata energije iz solarnih elektrana povezano je na mrežu, a samo u 2015. godini biće instalirano dodatnih 20 odsto kapaciteta solarnih elektrana pa će do kraja godine biti 58,3 gigavata instalisane snage solarne energije.

6. Voda (Planeta Zemlja)

Do 2030. godine globalna potražnja za hranom povećaće se za 50%, za energijom 50% i za vodom do 40%. U 2014. godini suša je pogodila celu Kaliforniju, a Brazil je doživeo najveću sušu u proteklih 80 godina. Procene su da će do 2030. godine polovina stanovnika planete živeti u oskudici sa vodom.

7. Dugovečnost (Ljudi)

Starenje stanovništva je univerzalni fenomen. Procene su da će broj starijih osoba (60+) biti više nego udvostručen do 2050. godine na preko dve milijarde (sa 841 milion iz 2013. godine), od čega će 80% živeti u tržištima u razvoju (izvor: Ujedinjene nacije – UN).

Prosečan životni vek produžio se za 20 godina od 1980. godine, i do kraja 21. veka biće osam miliona stogodišnjaka na planeti.

Verujemo da svi aspekti društva i ekonomije moraju biti sagledani kroz prizmu ove demografske i socijalne transformacije. U finansijskom sektoru, penzijski sistemi su pod najvećim pritiskom, s obzirom da jedna godina produžetka očekivanog životnog veka znači 7-9% dodatnih sredstava.

Mnoge države do 2050. godine mogle bi da se suoče sa troškovima starenja stanovništva u visini od 50% BDP-a iz 2010. godine (izvor: Međunarodni monetarni fond – MMF/IMF).

U sektoru farmacije, produženje očekivanog životnog veka znači veći broj hroničnih i degenerativnih bolesti, povećanu potražnju za medicinskim uređajima, slušnim aparatima, stomatološkom i oftamološkom zdravstvenom zaštitom.

Takođe, globalna kupovna moć potrošača u grupi „60+“ porašće na 15 biliona dolara do 2020. godine (izvor: Euromonitor).

Po našem viđenju, kompanije u sledećim industrijama trebalo bi najviše da profitiraju: farmakologija i zdravstvo, smeštaj za stare, osiguranja, apoteke i pogrebna preduzeća.

Original izveštaja pogledajte na sajtu Bank of America (engleski jezik). Tamo je na dnu izveštaja dato i detaljnije objašnjenje o autorima i sl.