Početna Magazin Godine Društvo Autonomija: Zapošljavanje starijih u Srbiji – predrasude i izbegavanje zakona (1)

Autonomija: Zapošljavanje starijih u Srbiji – predrasude i izbegavanje zakona (1)

Autonomija: Zapošljavanje starijih u Srbiji – predrasude i izbegavanje zakona (1)

Zakonski propisi ne mogu da iskorene stereotipe i predrasude u našem društvu. Generalni stavovi da su stariji manje produktivni i/ili skloni bolesti, naprosto nisu tačni.

Fotografija iz teksta: Granny, najstarija američka učiteljica

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Novosađanin Predrag Z. ima 30 godina radnog staža kao mesar, ali za njega zadovoljavajućeg posla nema. Ovaj čovek star je 53 godine i trenutno radi u velikom srpskom lancu mesara, u kojem je Zakon o radu mrtvo slovo na papiru. Predrag trpi ponižavajuće uslove za rad, ubeđen da za njega boljeg mesta nema – jednostavno, ima previše godina.

U svojoj ispovesti kaže da osobe starije od 50 godina niko ne želi da zaposli, a odbijanje je osetio na svojoj koži.

„Tri puta u protekle dve godine pokušavao sam da pobegnem iz onog mesta. Sva tri puta sam odbijen zbog svojih godina. Kćerka me je hrabrila da nađem nešto bolje plaćeno i mesto gde ću ljudski moći da radim, ali moje iskustvo i godine staža bile su nebitne poslodavcima. Rekli su mi da sam sklon oboljenjima, s obzirom na to da sam bliži da postanem deda nego ikada. To jeste tačno, ali je reći to nekome neverovatno podlo„, ogorčen je Predrag.

Ne samo što je podlo, nego je i protivustavno. Srbija je usvojila i u teoriji primenjuje zakon koji zabranjuje ocenjivanje učinkovitosti ljudi na osnovu očekivanja o njihovom zdravlju, kao i ostale vidove diskriminacije. Zagarantovana prava ostaju na papiru dok ovaj Novosađanin strahuje da dalje traži posao. Odbijanje je, kaže, neminovno.

“Imam više od decenije da radim do penzije. Radim tu gde radim i s godinama će mi biti sve teže da se prebacim na drugi posao. Biće nemoguće”, kaže Predrag.

Malo veće nade da će pronaći posao imala je Novosađanka Selena T. Kada je aplicirala na posao radnice u telemarketing agenciji i odgovorila da ima 45 godina, momentalno joj je rečeno da ne odgovara opisu za posao. Zbog čega jedna žena zbog tih godina ne može da radi posao koji uključuje samo rad na telefonu?

“Nije mi bilo jasno. Rekli su mi da sam ne samo prestara za posao, već ne odgovaram ni fizičkom opisu radnika kojeg traže”, navodi Selena.

Njoj ni pola godine od ovog nemilog iskustva nije jasno koji su kriterijumi za obavljanje telefonskog posla, a od tada druga iskustva sa konkursima nije imala.

“Ja sam već dugo, i mnogo pre ovog iskustva, demotivisana do kraja. Gledaju me kao staricu koja ne koristi ničemu, a imam godine i godine staža iza sebe, iskustvo veće od mnogih devojaka koje sada zapošljavaju, pa ih uče nekim osnovnim poslovima”, kaže ova nezaposlena Novosađanka, majka jednog deteta.

Stereotipi i predrasude jači od zakona

Deklarativno, kao država težimo evropskim standardima, kao i kroz usklađivanje zakonskih propisa i ovlašćivanje nezavisnih organa da štite zaposlene i nezaposlene. Ali, ti evropski standardi teško se lepe za naše vrednosti, što pokazuju novija i malo starija istraživanja.

Prema rečima zamenice Pokrajinskog ombudsmana Danice Todorov, još 2006. godine je u istraživanju uočeno da je diskriminacija žena i muškaraca na osnovu godina gorući problem prilikom zapošljavanja, te da je stav muške populacije da se žene lakše zapošljavaju. One, kako se navodi u istraživanju, pristaju na lošije uslove zarad zapošljavanja, zadovoljne što posle tridesete uopšte mogu da nađu posao.

Postoji iskustvo nezaposlenih i podaci koji to potvrđuju, te ne možete tvrditi da aktivne diskriminacije nema, kaže Danica Todorov.

„I pre tri godine smo u istraživanju u javnom sektoru uočili da, na primer, mlađe žene imaju pogodnosti na poslu u odnosu na starije. Država je pokušala da reši problem određenim pogodnostima za poslodavce, koji su oslobođeni plaćanja doprinosa za određene kategorije nezaposlenih, kao što su osobe sa invaliditetom, ili stariji od 45 godina i iznad 50. A imajte u vidu da neko ko ima 45 godina treba da radi do 65 i da je on tek na pola radnog veka”, kaže Danica Todorov.

Zakonski propisi, očigledno, ne mogu da iskorene stereotipe i predrasude u našem društvu. Pritom, statistika pokazuje da je stanovništvo sve starije, što poslodavce još više brine da će ostati bez mladih. Generalni stavovi da su stariji manje produktivni i/ili skloni bolesti, kaže zamenica Ombudsmana, naprosto nisu tačni.

„Ali, još uvek je kod nas i u drugim zemljama ta nesklonost ka starijoj populaciji jaka. Međunarodna zdravstvena organizacija je istraživala da li su stariji bolesniji i ustanovili da ne postoji razlika u produktivnosti kada je reč o radnicima koji imaju 30 i 50 godina, naročito u vezi sa poslovima u kojima su potrebni znanje i iskustvo. Stariji čak ređe izostaju zbog bolesti od mlađe populacije, a istraživanja su pokazala da su stariji predani poslu, daju celog sebe, izražavaju zadovoljstvo poslom i ređe ga menjaju„, kaže Danica Todorov.

Zašto poslodavci ne menjaju stavove?

Predsednik Unije poslodavaca Vojvodine Stanko Krstin kaže da poslodavci svakakvih shvatanja, a naročito onih nelegalnih, posluju na tržištu. Njihovo dovođenje u red, kaže on, ide teško i sporo, dok radnici odlučuju da ćute.

„Kod nas je diskriminator zaštićen institucionalno, a kada ugnjetavani radnik odluči da se žali, teško dokazuje svoje iskustvo jer ne postoji nikakav trag diskriminacije“, kaže Krstin.

On dodaje da se danas aktivno radi na uvećanju diskriminacije, a ne na razvoju građanskog društva i zaštiti ugroženih.

„Nama prvo trebaju svesni poslodavci, a kao jedan od njih kažem da ima puno ljudi koji nisu pravi poslodavci, već su igrom slučaja – zakonitih, poluzakonitih i nezakonitih radnji – postali veliki igrači. Dobri poslodavci zbog njih ne mogu da dođu do izražaja. Ne znam kojim sistemom vrednosti se vode neki poslodavci kada diskriminišu ženu od 45 godina„, kaže predsednik Unije poslodavaca Vojvodine.

Zapošljavanjem mladih osoba, poslodavac ima mogućnost da na njima radi i usavrši ih za posao, a pritom ih njihov rad manje košta. Godine nose i veće iskustvo, samim tim i uslov za isplatu više plate, što mnogi poslodavci pokušavaju da izbegnu. Problem je, kaže Krstin, u činjenici da je iskusan radnik potreba a ne luksuz, što se na tržištu dosledno odbacuje.

„Mladi jesu željni rada i ambiciozni su, ali sa manje iskustva. To znači da se sa njima godinama radi, dok sa iskusnom osobom to nije slučaj. Lično mislim da su iskusni radnici i od 50 godina vredna radna snaga, jer ti ljudi imaju iza sebe ozbiljan kredibilitet koji se ne sme unižavati. Kad poslodavci prestanu da posluju ovako nepromišljeno i neisplativo na duže staze, zabeležićemo neki pomak“, objašnjava Krstin.


Prvi deo teksta Gorice Nikolin/Norberta Šinkovića, preuzet sa portala Autonomija.info

Drugi deo teksta pročitajte na linku:
Autonomija: Zapošljavanje starijih u Srbiji – predrasude i izbegavanje zakona (2)

Tekst „Zapošljavanje starijih: Predrasude i izbegavanje zakona“ nastao je u okviru projekta „Antidiskriminaciono novinarstvo“, koji je realizovan uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje. Stavovi koji su u tekstu ne odražavaju nužno stavove Pokrajinskog sekretarijata, navodi se na portalu Autonomija.