5 zabluda o sezonskom gripu

Hiljade ranjivih ljudi umre svakog dana samo zato što mlađi, izdržljiviji reše da na nogama „preleže“ bolest, jer – „nije to ništa, to je samo grip“…

O gripu postoje brojni mitovi kojih se podsetimo, i greške ponavljamo, naročito u sezonama kada su epidemije najčešće. Ovo je kratki pregled naših najčešćih zabluda koji Penzin prevodi sa sajta Conversation

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

1. Stigao me grip!

Verovatno nije. Četiri ili pet nedelja ranije (sredinom novembra 2014), bili bismo sigurni da nije, ali sad su već stigli i prvi retki laboratorijski potvrđeni slučajevi gripa za sezonu 2014-2015. godina.

Ukoliko imate slične simptome verovatnije je da je reč o nečem drugom, kao što su respiratorni sincicijalni virus (RSV), ili koronavirus, ili enterovirus, koji imaju simptome snažne obične prehlade.

Grip je ozbiljniji. Pravi grip (influenca) uzrokuju druge vrste virusa a simptomi uključuju visoke temperature, svrab, bolove, letargiju, a može da izazove i osećaj gadljivosti. Ako imate glavobolju i šmrcate, verovatno je reč o prehladi.

Grip će potiskivate pomenute bolesti kako zima bude odmicala, te će biti učestaliji, naročito u drugoj polovini zime.

2. Ne mogu pobeći od gripa

U redu, ne postoji potpuno pozdan metod samozaštite. Kada neko kine u javnom prevozu oblak aerosolnih virusa može se tu zadržati dugo i kada kliconoša napusti vozilo, te tu ne možete ništa. Ali, uvek možete smanjiti rizik.

Veliki broj ljudi zarazi se gripom, ne putem vazduha, već putem dodirivanja površina na koje su pale klice. Ovo se zove fomitska transmisija (fomite – objekat ili supstanca sposobna da prenese zarazne organizme).

Zato možete minimalizovati rizik tako što ćete šake držati podalje od lica (očiju, nosa, usta) kada ste van kuće. „Ruke dole“ je moto kog se treba pridržavati, i obavezno prati ruke kada dođete kući.

Tako će virus otići u kanalizaciju umesto u vaše telo. Možete nositi higijenski sapun ili maramice za suvo pranje ruku kada ste duže napolju, ili jedete.

3. Ma nema veze i ako se malo razbolim

Nije grip katastrofa, ali… Dok ogromna većina mlađih ljudi boluje tri dana i postepeno se oporavlja, za starije ljude to može biti poslednja, kobna prepreka.

Učinite im uslugu. Ako se ne osećate dobro ostanite kod kuće, pijte čajeve, gledajte filmove i sačekajte da vam bude bolje.

Hiljade starih ranjivih ljudi umre svakog dana samo zato što mlađi i izdržljiviji reše da na nogama „preleže“ ovu bolest.

4. Vakcinacija protiv gripa nije opcija

Jeste opcija. Vakcinacija je namenjena svima. Ne samo da zaštite sebe, već da sprečite da se zaraza prenese na druge.

Postoje tri tipa virusa gripa: A, B i C. Prva dva su češći, i njih pokrivaju vakcine koje se pojavljuju za svaku sezonu.

Neki ljudi su naročito ranjivi na grip: stari, trudnice, deca, ili osobe sa ionako oslabljenim imunitetom. Oni bi trebalo da idu na godišnju vakcinaciju.

5. Možemo se zaraziti jedući zaražene piliće

Grip je suštinski bolest ptica, što znači da u svakom trenutku ima više zaraženih pataka, gusaka i galebova nego ljudi.

Ali vrste gripa od kojih boluje čovek su zapravo specijalizovane „zverke“ koje su prešle dug put od svojih predaka u pernatim stvorenjima, i koje su se savršeno prilagodile da žive u nama.

Tako je danas veoma teško oboleti od ptičje varijante gripa, kao što je teško i da se ptice zaraze ljudskom verzijom gripa.