Početna Magazin Godine Društvo 12 ljudi od kojih potiče „pola“ sveta

12 ljudi od kojih potiče „pola“ sveta

12 ljudi od kojih potiče „pola“ sveta

Sudeći prema skoro identičnim sekvencama Y-hromozoma, oko 0,5 odsto svetske populacije muškaraca, to jest, oko 16 miliona muškaraca na planeti, verovatno potiče direktno od Džingis-kana (preminuo 1227. godine). Ovo je više-manje dobro poznato ali, sličnih „očeva očeva“ ima još najmanje desetak…

Uz poznat primer Džingis-kana, još ranije je utvrđen identitet bar još dvojice muškaraca koji su iza sebe ostavili ogromno potomstvo u okviru kog je ostalo i mnogo direktnih muških krvnih linija kroz vekove.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Jedan je Điosanga (Giocangga, umro 1582) čiji je unuk zasnovao poslednju kinesku Ćing dinastiju (u istoimenoj provinciji).

Drugog svojim pretkom smatraju (a genetika potvrđuje vezu) brojne irske i škotske porodice iz dinastije „Uí Néill„, što doslovno znači dinastija „potomaka Niala“. Reč je o irskom kralju zvanom „Nial od Devet talaca“ iz IV veka nove ere (Niall Noigiallacha, preminuo 405).

Naučnici kažu da nije retko da čovek ima mnogo sinova, ali da jeste retko kada i ti sinovi imaju mnogo sinova. Zapravo, to se dešava samo uz određene preduslove, a jedan od njih jeste da otac, glavni predak, bude moćan čovek koji će i sinove ostaviti u moći što će im dozvoliti da imaju i više dece, pa samim tim i više sinova.

Sa ova dva primera na umu, tim sa univerziteta Pol Sabatijer (NRS/Université Paul Sabatier) analizirao je ukupno 5.321 DNK uzorak od 127 azijskih zajednica od srednjeg istoka do Koreje.

Sakupili su 461 uzorak iz centralne Azije i 4.860 iz prethodno obavljenih analiza. Prateći razlike u DNK lancu, oni su mogli da prate nastanak srodnih veza unazad kroz istoriju i tako da dođu i do približnog doba „jednog“ pretka za srodne grupe DNK. Rezultate studije objavili su u Evropskom žurnalu humane genetike 14. januara 2015. godine (link na kraju teksta).

Sa dobijenim podacima koristili su se i nekim pretpostavkama o migraciji DNK, pa su tražeći na tim mestima mogli da utvrde i geografsko poreklo današnjih zajednica, to jest, bar jednog od njihovih predaka.

Po brojnosti direktnih muških potomaka i dalje dominiraju geni Džingis-kana i Điosanga, ali su se izdvojila još devetorica nama nepoznatih muškaraca. Kada je reč o Aziji, ovih 11 „očeva“ direktni su muški preci za 38 odsto analiziranih uzoraka.

Njihove potomke srećemo na celom azijskom kontinentu, i kod poljoprivrednih i kod nomadskih naroda, od Bliskog Istoka do Jugoistočne Azije. Pojavljivali su se od 2.100 godine pre nove ere do 1.100 godine nove ere, a „migracija“ njihovog DNK tekla je od istoka na zapad, verovatno prateći Put svile, piše Nature a prenosi IFL Science.

Originalna studija: Y-chromosome descent clusters and male differential reproductive success: young lineage expansions dominate Asian pastoral nomadic populations, European Journal of Human Genetics